Ulaskom Hrvatske u šengen prostor, BiH postala još poželjnija tranzitna ruta za migrante

Teško je predvidjeti dalja kretanja migracija, no podaci s kojima raspolažu nadležne i relevantne institucije navode da se može očekivati povećanje broja migranata u Bosni i Hercegovini u narednom periodu, ali ne u značajnijoj mjeri.

Iako je trenutna situacija po pitanju povećanog priliva migranata u Bosni i Hercegovini stabilna, naročito ako se uporedi 2020. i 2021. godina, trendovi u cijeloj regiji pokazuju da je broj migranata na balkanskoj ruti povećan u 2023. godini.

Prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH, od početka godine do 8. juna registrirano je 10.823 migranta na području Bosne i Hercegovine od kojih je 9.952 iskazalo namjeru za azil. Najveći broj dolazi iz Afganistana, Maroka, Kube, Pakistana i Konga.

U svim privremenim prihvatnim centrima na području Bosne i Hercegovine smješteno je ukupno 1.044 migranata, dok je od tog broja 189 migranta smješteno na području Unsko-sanskog Kantona i 855 na području Kantona Sarajevo.

"To je daleko manji broj od ukupnih smještajnih kapaciteta svih privremenih prihvatnih centara u Bosni i Hercegovini. Prema procjeni oko 250 migranata nalazi se u pokretu i izvan kampova", kazali su Feni iz Službe za poslove sa strancima.

Oni podsjećaju da se Bosna i Hercegovina od kraja 2017. godine suočava s povećanim prilivom migranata koji ilegalno ulaze u BiH. Riječ je o migrantima iz zemalja visokog migracionog rizika, koji kontinuirano u pojedinačnim slučajevima i manjim grupama, nastoje koristiti teritoriju BiH kao tranzitno područje na putu prema zemljama Evropske unije.

"Evidentno je da se radi o mješovitim migracionim tokovima gdje je u najvećoj mjeri zastupljena kategorija ekonomskih migranata koji dolaze iz zemalja koje nisu zahvaćene ratnim dešavanjima. U strukturi migranata je naviše samaca, starosti između 18 i 35 godina, a ostalo su porodice s djecom i maloljetnici bez pratnje", navode iz Službe.

Kako je rečeno Feni, pitanje upravljanja migracijama je složen proces, a iako je migrantska kriza iza nas, trendovi pokazuju da priliv migranata u BiH neće stati ni u narednom periodu jer je ulaskom Hrvatske u šengenski prostor, BiH postala još poželjnija tranzitna ruta za migrante te je broj registriranih migranata i u ovoj godini značajan.

"Unapređenje saradnje relevantnih organa u zemljama regiona će doprinijeti boljem upravljanju migracijama na cijeloj balkanskoj ruti, a ono što možemo reći je da smo spremniji u odnosu na raniji period za što efikasnije upravljanje migracijskim procesima u BiH", kazali su iz Službe za poslove sa strancima.

Naime, Agencija Evropske unije za kontrolu vanjskih granica (Frontex) izvijestila je da je 2022. godine broj ilegalnih prelazaka granica bio najveći od 2016. godine. Oko 330.000 neregularnih prelazaka granice otkriveno je na vanjskoj granici EU, prema preliminarnim podacima, i to je najveći broj od 2016. godine te povećanje od 64 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Gotovo polovina ilegalnih prelazaka je utvrđena na takozvanoj Balkanskoj ruti, a najviše se radi o građanima Sirije, Afganistana i Tunisa. Broj Sirijaca se udvostručio u odnosu na 2021. godine, na 94.000. Zabilježeno je 145.600 ilegalnih prelazaka na Balkanskoj ruti, 136 posto više nego 2021. godini i najviše od 2015. godine.

Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH, ukupan kapacitet prihvatnih centara za migrante je oko 4.500, no dužina boravka u centrima je prosječno između šest i devet dana što ponovo pokazuje da je BiH samo tranzitna zemlja za ilegalne migrante koji se pokušavaju domoći boljeg života i riješiti svoja egzistencijalna pitanja u zemljama zapadne Evrope.

Iz IOM-a su za Fenu naveli također da najveći broj migranta, njih 48 posto, dolazi iz Afganistana, potom slijedi Maroko sa 17 posto, DR Kongo četiri posto i Kuba tri posto. Kada je u pitanju njihov spol i starosna struktura, najviše je muškaraca samaca - njih 84 posto, odraslih žena, maloljetnika bez pratnje te porodica s djecom.

Ako poredimo podatke iz prethodnih godina za mjesece maj i juni, prema podacima Ministarstva sigurnosti, koje je krovna institucija u BiH za pitanje migracija, vidljivo je da je u maju 2018. godine u BiH bilo 2.242 migranta, u junu 2.295, dok je te godine najveći broj ulazaka registriran u oktobru i to više od šest hiljada dolazaka.

Godine 2019. u maju je u BiH ušlo 2.603 migranta i u junu oko 2.100, dok je najveći broj njih došao u septembru i to više od 4.500. To su ujedno i dvije predpandemijske godine kada je u BiH u jednoj godini ušlo oko 25.000 ilegalnih migranata i u drugoj gotovo 30.000.

Tokom pandemije broj migranata koji dolaze i prolaze kroz BiH se znatno smanjio te je u 2020. godini bilo 16.000 ilegalnih ulazaka, a u 2021. godini 15.740.

No, prošle godine brojka se znatno približila onima prije pandemije te je u BiH zabilježeno 27.500 ilegalnih ulazaka, a najveći broj njih dolazio je od aprila do decembra, dok ih je najviše bilo u septembru i oktobru kada je u BiH ušlo oko 10.000 migranata.

Početak ove godine bilježi povećan broj ulazaka u odnosu na iste mjesece prethodnih godina i te se brojke kreću između 1.500 i 2.000 migranata na mjesečnom nivou.