Ko građanima baca prašinu u oči?- Brašna i hljeba će biti

Odlukom Vlade Federacije o zamrzavaju marže na osnovne životne namirnice(brašno, hljeb, pecivo i druge pekarske proizvode od brašna, te za ulje i šećer) u apsolutnim iznosima zatečenim na dan 1.1.2011. godine neminovno je da će doći do pojeftinjenja hljeba u svim trgovinama na malo za pet feninga.

Međutim, smanjenje cijene od samo pet feninga neće dovesti do stabilizacije i rješavanja problema, istakli su jučer na press-konferenciji u Sarajevu predstavnici Žito zajednice BiH, Udruženja pekara i obrtnika FBiH i kompanija Aspek i Klas. U cilju stabilizacije stanja Vladi FBiH predložili su nekoliko kratkoročnih i dugoročnih mjera.

Sead Đipa, predsjednik Udruženja pekara i obrtnika FBiH kazao je kako od kratkoročnih mjera traže, odnosno predlažu nabavku pšenice oko 100.000 tona za potrebe robne rezerve (tj. da robne rezerve budu u funkciji kako se od njih očekuje).

Kreditne linije

"Tražimo povoljne kreditne linije, gdje država ima kapital u bankama, kako bi sami mogli nabaviti dio pšenice koji ćemo pretvoriti u brašno i stabilizirati stanje", kaže Đipa, naglašavajući kako se dugoročne mjere odnose na ukidanje ili smanjenje stope PDV-a kako bi mogli parirati susjednim državama i subvenciju u energentima (plin, nafta).

Meho Alić, direktor marketinga kompanije Aspek kazao je kako uvijek kada dođe do rasta cijena pekarskih proizvoda, a to se prethodnih godina rijetko dešavalo, javnost reaguje veoma burno, što je samo po sebi potpuno razumljivo.

"Nažalost, u ovakvim prilikama pitanjem cijene hljeba bave se mnogi, ali u većini slučajeva to rade nedovoljno obaviještene i nekompetentne osobe. Tada se ovim pitanjem bave i različiti nivoi vlasti u ovoj zemlji, ali i to rade samo u ovakvim prilikama i kada se priča završi oni ponovo ovu privrednu granu prepuštaju sami sebi, umjesto da zajedno sa nama pokušaju tražiti izlaz, kako nam se ova situacija ne bi ciklično ponavljala svaki par godina", kaže Alić.

Ukupnom nerazumijevanju stanja pekari kažu doprinose i izjave koje posljednje vrijeme čujemo u medijima "jedemo najskuplji hljeb u regionu", "pekari ostvaruju extra profit"... a koje su potpuno neutemeljene.

Istaknuto je da se ova veoma važna privredna grana u posljednje vrijeme nalazi u veoma teškom položaju. Što je uzrokovano visokim rastom cijena ulaznih sirovina, ali i rastom ostalih kalkulativnih elemenata kao što su energija, troškovi transporta, troškovi prodaje, kamate, zakupnine...

Država ubire prihode

"Javnost treba znati da na cijenu hljeba utiče oko 45 različitih stavki, a o tome kvalifikovano mogu govoriti samo oni koji svakodnevno žive i nose se sa ovom problematikom, a to su pekari. Naravno, u ovakvim prilikama malo se pominje PDV koji na današnji dan u jednoj vekni hljeba od 400 gr učestvuje sa 18.9 feninga, jer ne smijemo zaboraviti da je naša fakturna cijena ove vekne 1.03 KM, a ostalo su troškovi PDV-a i trgovačke marže, koje su naši `mudri` političari , jednom potpuno birokratskom mjerom, zamrznuli na nivou nominalnog iznosa koji je bio 1. januara ove godine", pojašnjava Alić, ističući kako je sva sreća da trgovci ne prodaju samo hljeb jer bi sa ovakvim maržama svi morali zatvoriti svoje prodavnice.

Alija Šabanović, direktor Žito zajednice BiH poručio je građanima kako će brašna i hljeba biti.

"Brašna će sigurno biti. Mi u BiH imamo razvijenu trgovačku mrežu koja je u vlasništvu stranih lica koji imaju svoje mlinove. Samo što se postavlja pitanje kanala kojima će ti proizvodi dolaziti, kao i pitanje kvaliteta i cijene",kaže Šabanović.

Sadat Begić, izvršni direktor „Klasa“ kazao je kako zemlje u okruženju imaju nikakve ili mnogo niže stope PDV-a.

"Stopa PDV-a u Srbiji je oko osam posto, Hrvatska je nema, dok je kod nas to 17 posto", kaže Begić, pojašnjavajući kako povećanom cijenom hljeba država ubire više prihoda na osnovu PDV-a.

E. Kokor