Lokalne uprave ignorišu potrošače

U 40 opština i gradova, iako je prošlo duže od deceniju od donošenja zakona, još nisu formirana savjetodavna tijela za zaštitu potrošača, dok komisije za rješavanje reklamacija postoje u tek 35 od 92 javna preduzeća.

Navedeno je to u izvještaju “Funkcionisanje zaštite potrošača” koji je kreirala Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske.

U dokumentu stoji da, iako je u prethodnom periodu zaštita potrošača unaprijeđena, zbog poteškoća u implementaciji regulatornog okvira i nedovoljno iskorišćenih institucionalnih i organizacionih mehanizama i dalje ne funkcioniše na način kojim bi se u potpunosti obezbijedila efikasna i efektivna zaštita potrošača na cjelokupnom prostoru Srpske. Revizori navode da postoji potreba za unapređenjem funkcionisanja sistema s ciljem obezbjeđenja višeg nivoa zaštite potrošača i njihovih prava.

"Savjetodavna tijela za zaštitu potrošača formirana su u 23 lokalne zajednice iako je zakonski rok za to istekao šest mjeseci nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti potrošača u Srpskoj, koji je u primjeni od februara 2012. godine. Posmatrano po stepenu razvijenosti, najviše savjetodavnih tijela postoji u razvijenim i srednje razvijenim lokalnim zajednicama, odnosno oko tri četvrtine od ukupnog broja, s tim da je Foča pionir. Kada su u pitanju gradovi, Derventa i Trebinje nemaju savjetodavna tijela", navodi se u revizorskom dokumentu u kojem je naglašeno da pomenuta tijela funkcionišu u tek 12 opština i gradova.

Revizijom je utvrđeno i da nešto više od jedne trećine javnih preduzeća koja pružaju usluge snabdijevanja vodom, toplotnom energijom, te održavanja čistoće ima formiranu komisiju za rješavanje reklamacija potrošača, a praksa pokazuje da se najviše prigovora građana odnosi upravo na njihove usluge koje su od opšteg ekonomskog interesa.

"Za 45 odsto javnih preduzeća broj prigovora u odnosu na ukupan broj korisnika ima tendenciju rasta, a vrijeme rješavanja potrošačkih prigovora kreće se između jednog i 133 dana. Vodovodna preduzeća, u čijoj je strukturi potrošačkih prigovora najzastupljenija prijava kvara na instalacijama, u najvećem broju slučajeva rješavala su prigovore istog dana kada je kvar i nastao", stoji u izvještaju Glavne službe za reviziju.

Zaključili su i da je značajan broj udruženja za zaštitu potrošača, kojih je na kraju prošle godine bilo deset, nedovoljno razvijen u organizacionom smislu, te da su aktivnosti koje sprovode na unapređenju zaštite potrošača ograničenog obima.

"Veliki broj udruženja radi sa skraćenim radnim vremenom, što utiče na dostupnost korisnicima. Navedeno potvrđuju i podaci iz evidencija udruženja o prigovorima potrošača koji pokazuju da se, od ukupnog broja prigovora potrošača, oko 80 odsto svih prigovora uputi svake godine na adrese tri ista udruženja", stoji u izvještaju.

Izvršna direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić kaže za “Glas” da su revizori bili blagi te da je situacija na terenu daleko gora.

"Začuđuje me da su revizori uopšte i našli 12 lokalnih zajednica u kojima savjetodavna tijela funkcionišu. Nešto rade Bijeljina, Ugljevik, Lopare, Prijedor i Doboj, ostali gotovo ništa. Tamo gdje su tijela i osnovana je samo pro forme. Odgovornost je na čelnim ljudima opština i gradova. Preduzeća, recimo, imaju rok 30 dana da riješe reklamaciju, a nekima su trebala 133 dana za to. To je pokazatelj da i jedni i drugi ignorišu potrošače", rekla je Marićeva koja je ogorčena i na rad pojedinih kolega, navodeći da sva udruženja povlače isti iznos novca od resornog ministarstva bez obzira na rezultate.

Arbitraža

U revizorskom izvještaju se navodi da, iako je zakonom predviđeno da se arbitražni odbor za potrošačke sporove osnuje pri Privrednoj komori RS i Zanatsko-preduzetničkoj komori RS, ovaj mehanizam zaštite prava potrošača još nije zaživio u praksi. Kako se navodi, komore imaju nadležnost da svojim internim aktima uređuju pitanja sastava arbitražnog odbora, način izbora članova odbora, način rada, pravila i troškove postupka pred istim. Privredna komora je donijela predviđena interna akta i u nekoliko navrata raspisivala konkurs za izbor članova tog odbora, ali niko nije iskazao interesovanje za učešće. U Zanatsko-preduzetničkoj komori nisu preduzimane aktivnosti s ciljem formiranja ovog tijela.