Privrednici iz RS-a spas traže u bankama

Otežani uslovi poslovanja i smanjena privredna aktivnost primorali su mnoge privrednike RS da se okrenu ka zajmovima kod banaka, ali i mikrokreditnih organizacija kako bi održali likvidnost i zadržali što više radnih mjesta.

To, između ostalog, pokazuju i podaci Agencije za bankarstvo Republike Srpske, prema kojima su zaduženja privatnih preduzeća i društava na kraju devetog mjeseca ove godine u ročnoj strukturi kredita iznosila 1,967 milijardi maraka, što je za 124 miliona KM više u odnosu na kraj prošle godine.

Pored banaka, podaci agencije govore da su zajmovi privrednih subjekata kod mikrokreditnih organizacija sa sjedištem u RSna kraju septembra bili teški 23,8 miliona maraka, što je za 13,5 miliona više u odnosu na kraj 2022. godine.

Ništa optimističnije nisu ni analize Centralne banke BiH koje pokazuju da se i u četvrtom kvartalu ove godine očekuje povećana potražnja preduzeća za kreditima.

Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić kaže da su negativni trendovi privrednih aktivnosti u ovoj godini uticali da brojni privrednici posegnu za novim zaduženjem.

"Fizički obim proizvodnje je smanjen, dok je u prerađivačkoj industriji smanjen i broj zaposlenih. Takođe, ove godine zbog svih dešavanja u svijetu bilježimo i pad izvoza. Sve nam to govori da je privreda u krizi, jer je priliv sredstava umanjen, dok troškovi rastu ne samo po osnovu povećanja plata nego i drugih ulaznih parametara", rekao je Ćorić za “Glas”.

Privrednici, prema njegovim riječima, nemaju drugog izbora nego da se zaduže kod finansijskih institucija.

"To, uglavnom, ne rade iz potrebe za novim investicijama, nego da bi održali likvidnost i bili u poziciji da mogu odgovoriti zahtjevima koje pred njih postavljaju kupci, prije svega, iz evropskih zemlja", istakao je Ćorić.

Dodao je da, s druge strane, ima i preduzeća koja investiraju, što pokazuju podaci Ministarstva privrede i preduzetništva, na čiji je poziv za dodjelu podsticaja za razvoj novih tehnologija apliciralo više od 300 privrednih subjekata.

"Preduzeća, koja posegnu za kreditima kako bi nabavila novu opremu, potrebno je podržati jer samo tako mogu ostati konkurentna i izboriti se sa sve većim zahtjevima za smanjenje cijena koji dolaze od ino-partnera", naglasio je Ćorić.

Rast troškova u narednom periodu, istakao je on, biće dodatna otežavajuća okolnost u radu domaćih privrednih društava, od kojih mnogi još nisu ni potpisali ugovor sa inostranim partnerima za narednu godinu, jer je i evropska privreda u krizi.  

Složena situacija

Ekonomista Marko Đogo smatra da povećanje zaduženosti privrednika nije enormno iako je situacija složena.

"Postoji mogućnost da će privreda, ako stvarno dođe do povećanja minimalne zarade na 1.050 maraka, jedno vrijeme pokušati da se koprca tako što će se zaduživati kako bi mogla to da isfinansira", kazao je Đogo.