Za struju u institucijama Bosne i Hercegovine 4,9 miliona KM

Služba za zajedničke poslove institucija BiH Sarajevo raspisala je javnu nabavku za električnu energiju za objekte institucija u Sarajevu i Tuzli, javlja Akta.ba.

​Radi se o institucijama na Marijin Dvoru, Parlamentarna skupština BiH - Trg BiH br.1, Zgrada Predsjedništva BiH, Zgrada institucija u Maršala Tita broj 9A i Đoke Mazalića broj 5, Objekat institucija BiH, Zgrada Kumrovec, Objekat Konak, Zgrada Union banke.

Riječ je o nabavci koja se raspisuje svake godine i za koju se do sada Elektroprivredi BiH kao isporučiocu plaćao iznos od oko 1,2 miliona KM.

Sada je vrijednost nabavke skočila na čak 4,2 miliona KM, odnosno 4,9 miliona sa PDV-om. Jedan od razloga je naravno poskupljenje svih energenata još od prošle godine, kada je upozoreno da Služba neće imati dovoljno raspoloživih sredstava za zagrijavanje radnih prostorija, u objektima institucija BiH jer su povećani rashodi u odnosu na 2019, 2020. i 2021. godinu.

Najveća rashodovna stavka

Od ranije je poznato da Službi za zajedničke poslove institucija BiH izdaci za energiju i komunalne usluge predstavljaju najveću rashodovnu stavku. Odatle pokrivaju troškove za električnu energiju, grijanje, lož-ulje, potrošnju vode, usluge odvoza smeća itd.

Osim povećanih troškova za električnu energiju, povećat će se i troškovi za lož-ulje, koji se odnose na potrošnju za zagrijavanje spomenutih objekata.

U novembru je objavljen tender za nabavku lož ulja vrijedan 2,8 miliona KM, dok je 2021. godine ta nabavka iznosila 1,9 miliona KM.

Ekonomično trošenje

Uzimajući u obzir da javne institucije posluju u uslovima ograničenog budžetskog okvira, pitanje ekonomičnog i efikasnog trošenja energije, te smanjenje izdataka za energiju je od izuzetne važnosti.

Revizorski izvještaji su ranijih godina upozoravali na milionske izdatke za energente koja su u uglavnom utrošena za potrebe grijanja i klimatizacije prostorija. 

Prema dostupnim informacijama velika potrošnja energije u javnim institucijama se najčešće povezuje sa niskim energetskim standardima javnih zgrada, ali i slabim energetskim menadžmentom. 

Prosječna potrošnja energije u javnim zgradama u Bosni i Hercegovini je tri puta veća od prosjeka u EU, što ih kategorizira kao potpuno energetski neefikasne zgrade.

(Akta.ba)