Bosna i Hercegovina, uz Sjevernu Makedoniju i Kosovo, više od pet godina nekažnjeno krši zakone Energetske zajednice čijom bi se primjenom ograničilo zagađenje zraka iz termoelektrana na ugalj, potvrdilo je prošle sedmice Ministarsko vijeće Energetske zajednice.
Ovom odlukom je potvrđena optužba koju je Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo još u martu 2021. godine, a odnosi se na osam blokova BiH termoelektrana koji su uključeni u Nacionalni plan za smanjenje emisija (NERP), a koji nisu smanjili emisije sumpor dioksida, azotnih oksida i lebdećih čestica u skladu sa graničnim vrijednostima predviđenim u NERPu.
"Naše vlasti ne samo da su ignorisale obaveze u vezi sa definiranim graničnim vrijednostima za smanjenje zagađenja zraka iz termoelektrana nego su svjesno prekršile i obavezu kažnjavanja zagađivača. BiH vlasti su se obvezale da će kroz izmjene legislative usvojiti i primijeniti adekvatne kaznene odredbe za prekršioce graničnih vrijednosti utvrđenih NERPom. Po svojoj ustaljenoj praksi, naše vlasti umjesto da štite interese i zdravlje svojih građana oni su nastavili da štite svoje zagađivače.", kaže Denis Žiško iz Aarhus Centra u BiH.
CEE Bankwatch analiza Uskladiti ili Zatvoriti je i ove godine pokazala da su najozbiljniji problem emisije sumpor dioksida.
U 2022. godini, kao i u 2021. godini, emisije sumpor dioksida iz postrojenja obuhvaćenih NERP-om u BiH bile su gotovo osam puta veće od dozvoljenih.
"Vlade iz regije su već 2005. godine potpisale sporazum o osnivanju Energetske zajednice, uključujući obavezu primjene tadašnjih EU pravila o smanjenju zagađenja iz termoelektrana. Nakon skoro dva desetljeća, potreba da se smanji zagađenje i poveća energetska efikasnost i održivi oblici obnovljive energije je veća nego ikad i sve treba uraditi dvostruko brže.", kaže Pippa Gallop iz mreže CEE Bankwatch.
