Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH ide u redovnu proceduru

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine odlučio je danas da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ne razmatra po hitnom postupku, kako je to zahtijevao Predstavnički doma državnog parlamenta, kao predlagač. Delegati nisu prihvatili ni da ga razmatraju po skraćenom postupku, pa će biti razmatran u redovnoj zakonodavnoj proceduri.

Zamjenik predsjedavajućeg Dom naroda Dragan Čović je iznio prijedlog, koji su predstavnici pozicije u BiH dogovorili na posljednjem sastanku, da taj zakon bude upućen u redovnu proceduru, te dodao da za to ima puno razloga.

"Jedan od novih razloga pojavio se i danas, kad smo imali sjednicu  Kolegija, kada smo po tački dnevnog reda imali dopis Tužiteljstva BiH, kojim se traži od Parlamentarne skupštine BiH da se očituje o tome zašto nije provedena presuda Ustavnog suda broj U-23/14. Tužiteljstvo je pokrenulo proces protiv NN osoba da se utvrdi radi čega to nije provedeno. A ta presuda se odnosi upravo na predmet Ljubića, za koji su mnogi tvrdili ovdje da je to davno provedeno", kazao je Čović.

Dodao je da sada imaju vrlo jasan stav, pisani, Ustavnog suda BiH od 17. januara ove godine, gdje se vrlo precizno stavlja do znanja da ta presuda nije provedena.

"Iz toga i puno drugih razloga predlažemo, da taj proces ne bi završio danas negativno, da ide u redovnu proceduru", kazao je Čović.

Po njegovim riječima, na taj način dali bi šansu da ono što je usvojeno u Predstavničkom domu, mimo dogovora predsjednika pet političkih stranaka, da li je moguće popraviti.

I delegat Sredoje Nović je kazao da je protiv hitne procedure za predloženi zakon, navodeći kao obrazloženje da se u prijelaznim i završnim odredbama govori da će taj zakon stupiti na snagu osmi dan od objavljivanja, a primjenjivati tek od 2026. godine.

Delegat Ilija Cvitanović također je kazao da neće podržati hitnost procedure.

"Žalostan sam što ne vidim nikoga od predlagača da mogu eventualno odgovoriti na pitanja i da mogu obrazložiti šta je cilj izmjena i dopuna Izbornog zakona, koje se zovu tehničkim, a nisu tehničke, jer izlaze iz aspekta tehnike", kazao je Cvitanović, navodeći da se ne može očekivati da će neko podržati zakon koji nisu temeljito i konsenzusom dogovorili. 

Delegat Šefik Džaferović je kazao da će Klub Bošnjaka podržati hitnu proceduru za donošenje tog zakona, te i zakon.

"Cijenimo da je to potrebno u ovom trenutku uraditi u BiH, jer računamo da ne bi niko trebalo da ima ništa protiv jačanja integriteta izbornog procesa ili osiguravanja fer i poštenih izbora", kazao je Džaferović.

Napomenuo je da je SDA predložila taj zakon u Predstavničkom domu nakon što je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt pozvao političke subjekte u BiH da riješe pitanje integriteta izbornog procesa.

Podsjetio je da je Predstavnički dom usvojio taj zakon u hitnoj proceduri, te da je predlagač zakona Predstavnički dom pred Domom naroda. 

Predstavnički dom je krajem decembra prošle godine, po hitnom postupku, usvojio navedeni zakon.

U obrazloženju predloženog zakonskog rješenja se navodi da su razlozi za njegovo donošenje unaprjeđenje izbornog procesa u cjelini, te jačanje povjerenja građana u izborni proces.

Dodaje se da se predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoje otkloniti nepravilnosti u izbornom procesu koje su uočene prilikom održavanja izbora i na koje su u svojim izvještajima ukazivali Centralna izborna komisija BiH, Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i druge domaće i međunarodne organizacije koje se bave praćenjem izbornog procesa.

Predlagači navode da predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljaju napredak u izbornom procesu.