Privremeno finansiranje nije donijelo uštede jer su povećane plate funkcionerima

Ovoga ponedjeljka u političkim minutama Jutarnjeg programa gostovao je Muhamed Hasanović, zamjenik državnog ministra financija i riznice.

Zašto državnog proračuna još nema u proceduri? Na šta će otići dodatnih 40 milijuna? Kakva je ekonomska situacija, a kakva fiskalna politika u Bosni i Hercegovini? Mogu li građani Federacije u drugoj polovini godine zaista očekivati minimalnu plaću od 1.000 maraka? Kada će u parlamentarnu proceduru set fiskalnih zakona?

Državni budžet

"Fiskalno vijeće je usvojilo okvir budžeta za 2024. koji bi trebao da bude veći za 40 miliona u odnosu na budžet u 2023. godini. Sada se rade sve pripremne radnje i sve neophodne procedure, priprema se document buždeta unutar Mistarstva finansija i on bi vrlo brzo trebao ugledati svjetlo dana u ovom obliku uvećanom za 40 miliona. Ja se nadam da će to biti u proceduri vrlo brzo. Mi smo u privremenom finansiranju i odluka o privremenom finansiranju je od tri mjeseca što znači da nam privremeno finansiranje završava u martu. Ja očekujem da ćemo uložiti sve potrebne napore da na kraju ovog mjeseca imamo budžet. Mi ne štedimo novac jer budžet nije u punom kapacitetu trenutno. Mislim da je tu potrebno objašnjenje svega toga. Prošle godine smo povećali osnovice plata svim uposlenima, u ovoj godini u privremenom finansiranju mi imamo te povećane plate koje nismo imali prošle godine tako da i imamo u prva tri mjeseca imamo 20 miliona veća izdavanja za plate u odnosu na prošlu godinu, ali to je usvojeno i jednstavno sada ne možemo smanjiti ljudima plate zato što smo na privremenom finansiranju. Polazna osnova je 2023. godina, odnosno budžeti po institucijama u 2023. godini. Najveći iznos bit će utrošen na kapitalna ulaganja koje su institucije kandidirale kao kapitalne projekte. Neki manji dio će biti dodijeljen za plate upravo iz ovog razloga jer prošlle godine nismo imali puni iznos kada su u pitanju plate. Mi smo imali sastanak moj kabinet i predstavnici Ombudsmena i oni su tražili određena povećanja. Naravno, ja sam to dalje uputio u proceduru i mene zanima šta će se desiti u prvom draftu dokumenta budžeta. Federacija jednim dijelom finansira i Brčko Distrikt i Republiku Srpsku. U principu, po nekim brojkama to je iznos od nekih 700 do 800 miliona koje Federacija priku, a ne vrate joj se kroz PDV, negdje joj se 63% vrati. To se sve može mijenjati, ali to su neki dogovori koji datiraju od mnogo prije. Moguća je promjena kada se uspostavi dogovor na upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje. Od putarina Federacija otprilike dobije 150 miliona manje nego što prikupi'', kazao je.

Ekonomska situacija u državi

''Ekonomska situacija je stabilna u državi, mogu reći. Imali smo prošle godine rast GDP-a od 1,2 % što nije dovoljno, ali je ohrabrujuće i dobro, ako uporedimo da je jedna Njemačka bila u recesiji. Mi smo uspjeli kao država da izbjegnemo recesiju i zabilježimo neki blagi rast. Kada je u pitanju inflacija mi smo na 6,6% inflacije. Ako uporedimo godinu prije kada smo imali 14% inflaciju, to pokazuje da usporava inflacija. To ne znači da će doći do smanjenja cijena, nego jednostavno samo dolazi do usporavanja. Inflacija znači povećanje cijena, ali dolazi do usporavanja. Ove godine očekujemo da će to biti oko 4%. Ono što je bitno jeste da se krene u kapitalne projekte, brži rast i razvoj kako bi država doživjela još dodatni rast. Nije baš tak jednostavno uvesti diferenciranu stopu PDV-a. Ja također mislim da određene grupe proizvode trebaju da imaju nižu stopu PDV-a, pogotovo mislim na hranu i potrepštne za bebe. Ovo što entitetske vlasti uvode marže na 20-30 proizvoda nije dovoljno. Mi bismo trebali imati liste od 1000 proizvoda da bi se vidjela neka razlika'', kazao je.

Set fiskalnih zakona

''Radio sam zajedno sa premijerom na ovim zakonima. Kao što se licitira u medijima kako niko nije vidio te zakone, ja mogu reći da smo pripremili tri zakona, a to su Zakon o minimalnoj plati, Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. Oni su spremni. Sada se rade konsultacije sa sindikatima i poslodavcima. I da krene u proceduru u Ministarstvu finansija. Ja očekujem da će se što prije desiti taj dio koji ne neophodan. Također, uslov da bi se desila provedba ovog zakona potrebna je e-fisklaizacija koju na neki način pripremamo korz BH Telecom i Poreznu upravu. Sada je do njih da pripreme sve neophodno kako bi ti svi zakoni pratili fiksalizaciju. Premijer je predlagač zakona, tačno da unutar te radne grupe nije bilo nikoga iz Ministarstva finansija Federacije, ali to ne znači da nisu uključeni. Mi smo njima poslali prijedlog zakona kroz ured premijera, sada je na njima da ostave. Oni sada rade te operativne stvari, ja nisam kontaktna tačka. Mi definitivno trebamo u ovoj godini završiti ovaj proces. Ambiciozno smo najavljivali da bi moglo biti od prvog januara, ali nije moglo biti na taj način zato što je taj prekratak period. Što se tiče BH Telecoma do njih je da pripreme servere i sve potrebno za tehnički dio. Kada govorimo Poreznoj upravi oni bi trebali da se pripreme na način praćenja i prilagođavanja vlastitog sistema. Već se prate doprinosi, samo će sada doći do smanjenja. Ne mogu reći da nam treba za to 18 mjeseci. Mi bismo kroz pripremili sve neophodno da svi privredni subjekti prije svega kucaju račune'', zaključio je.

Zaduženje Federacije od 430 miliona KM

''Federalna Vlada nije donijela odluku o zaduženju. Kada usvajate budžet morate da imate izbalansiran prihodovnu i rashodnovnu stranu budžeta. Na taj način u budžetu Federacije postoji stavka zaduženja od ovih 430 miliona, a da bi se zadužili Federalna Vlada mora donijeti odluku o zaduženju. Ovo zaduženje nije ništa novo, dešavale su se i u Vladi prethodnog premijera. Ova zaduženja u 85% iznosa su zaduženja su kratkoročna što bi značilo da se do kraja godine sav taj novac vratio. To nije tačno kako je najavljeno da nas Federacija zadužuje za generacije. Dugoročno nema razloga za brigu. Kada postoji dizbalans između prihoda i razloga ta zaduženja služe tamo'', rekao je.