Analiza troškova korupcije u bosanskohercegovačkom društvu, s fokusom na ulaganje u obrazovanje i troškove iseljavanja mladih, otkriva da je iznos ulaganja u obrazovanje osoba koje su napustile BiH u periodu 2014-2019. bio gotovo 10 milijardi KM, što predstavlja i izvoz ljudskog kapitala iz države.
Također, godišnji iznosi nenaplaćenih doprinosa po radniku su značajno porasli u istom periodu, s 561,8 miliona KM u 2014. na 842,5 miliona KM u 2019. godini.
Ovo ukazuje na gubitak prihoda koji bi bio ostvaren da su mladi ostali u zemlji.
U 2019. godini bilježi se izostanak u naplati za zdravstvene usluge u iznosu od 300,4 miliona KM. Autor navodi primjer gubitka u zdravstvu, ističući da se za taj novac moglo nabaviti 601 uređaj za mamografiju ili obaviti preko 2 milijuna besplatnih ginekoloških usluga.
Ovo sugerira koliko je odlazak mladih iz zemlje povezan s ekonomskim gubicima i nedostatkom adekvatne zdravstvene skrbi.
Bloomberg Adria
Investiranje u mlade bila je tema emisije Zoom In iz Sarajeva. Na pitanje o načinima za ulaganje u mlade, Jasmina Banjalučkić, sociolog i voditelj Odjela za upravljanje politikama istakla je da ono što je definitivno vrlo važno da razumijemo, jeste te da ulažemo u ambijent koji je mladima važan da mogu rasti i razvijati svoje kompetencije.
"To u suštini znači da razvijamo obrazovanje i ulažemo u razvoj obrazovanja koji će mu omogućiti neometan prelazak iz obrazovanja na tržište rada, ali isto tako da ulažemo u sistem zdravstvenih usluga koji koji će osigurati da imamo zdrave mlade ljude koji su motivisani i sposobni za neke aktivnosti i generalno ne samo u kontekstu karijere već i života. Mladi imaju posve druga očekivanja od kompanije, u odnosu na svoje kolege seniore", kaže Nerma Vukasović, HR Business Partner Comtrade System Integration.
"Mladim ljudima je interesantno sasvim nešto drugo. Dakle, oni žele da rade na zanimljivim projektima. Problemi na projektima su njima izazov koji žele da riješe. Žele da radi na najnovijim tehnologijama, žele da rade u kompaniji koja dijeli iste vrijednosti s njima. Dakle, stvar je prošlosti kada su kompanije kao benefit isticale redovnu plaću i slobodne dane", dodala je.
Ipak, preduzetnička kultura, daleko je ispod prosjeka u Evropi i svijetu, mada u posljednje vrijeme ima određenih pomaka, mišljenja je Maja Miljević, direktor i osnivač kompanije Hexagon Startup Design.
"Rekla bih da je u posljednjih nekih dvije do tri godine svakako to znanje na neki način naraslo i na našem području odnosno na području Balkana, a s obzirom na to da radim na dva tržišta, američkom i balkanskom, mogu da vidim ogromne razlike i mislim da i dalje postoje određene rupe u tom bazičnom znanju koje u nekim drugim razvijenim zemljama u većini od osnovne i srednje škole, a mi tekućinu negdje poslije 20 ili 25 godine", kaže Miljević.
