Izmjene Zakona o javnim nabavkama, usvojene prošli mjesec u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i već su na snazi, trebale bi riješiti brojne zloupotrebe u procesu javnih nabavki.
Prije svega, treba se riješiti problem manipulacije žalbama, odnosno masovna pojava tzv. "profesionalnih žalitelja" koji postupke javnih nabavki koje im se ne sviđaju zaustavljaju namjerno neurednim žalbama.
Usvajanjem izmjena zakona sistem javnih nabavki će biti lišen ove pojave koja je u prošlosti od strane više institucija ocijenjena kao sigurnosno pitanje, ali i kao aktivnost čije posljedice mogu biti katastrofalne po građane u situacijama kada se zaustavlja nabavka lijekova i medicinske opreme.
"Ključne novine zakona su obavezno dostavljanje dokaza o plaćenoj naknadi za žalbeni postupak, preciziranje rokova za izjavljivanje žalbi, čime se sprječava manipulacija, zatim detaljni postupci za žalbe koje ne ispunjavaju sve zakonske uslove, te povećani iznosi naknada za pokretanje žalbenog postupka", navode iz Agencije za javne nabavke.
Dakle, novim zakonom rokovi za žalbu teku od momenta objave tendera, umjesto od momenta preuzimanja tenderske dokumentacije, dok je naknada za pokretanje žalbenog postupka povećana za 50 posto i uplaćuje se odmah.
NAKNADA ZA POKRETANJE ŽALBENOG POSTUPKA
U članu 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama posebno je uređena naknada za pokretanje žalbenog postupka
Žalilac je obavezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od:
a) 750,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke do 50.000,00 KM;
b) 1.200,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 50.001,00 KM do 80.000,00 KM;
c) 3.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 80.001,00 KM do 250.000,00 KM;
d) 5.250,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 250.001,00 KM do 400.000,00 KM;
e) 7.500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 400.001,00 KM do 800.000,00 KM;
f) 11.250,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 800.001,00 KM do 9.000.000,00 KM;
g) 15.000,00 KM kada je vrijednost nabavke jednaka ili veća od 9.000.000,00 KM."
Ovom odredbom povećan je iznos naknada za pokretanje žalbenog postupka na način da su dosadašnji iznosi povećani za 50 posto. Tako je, npr., žalitelj dužan platiti naknadu od 750,00 KM za procijenjenu vrijednost javne nabavke od 50.000,00 KM do 80.000,00 KM, umjesto dosadašnjih 500,00 KM. Najveći iznos koji žalitelj plaća jeste 15.000,00 KM kada je vrijednost nabavke jednaka ili veća od 9.000.000,00KM, umjesto dosadašnjih 10.000,00 KM, te se dokaz o plaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka obavezno dostavlja ugovornom organu u roku za izjavljivanje žalbi.
Povrat naknade za pokretanje žalbenog postupka je takođe izmijenjen, s tim da je i dalje URŽ nadležan za donošenje posebnog rješenja o povratu naknade za pokretanje žalbenog postupka, koja se mora provesti u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja o povratu naknade za pokretanje žalbenog postupka u skladu s Instrukcijom o načinu uplate, kontrole i povrata taksi propisanih ovim članom.
"Naime, u slučaju osnovane ili djelimično osnovane žalbe, a i u slučaju neuredne žalbe, za koju se naknadno utvrdi da je uplata naknade za žalbu izvršena, ugovorni organ u roku od sedam dana od dana donošenja odluke po žalbi, dostavlja dokumentaciju URŽ-u radi pokretanja postupka povrata naknade za pokretanje žalbenog postupka. URŽ u roku od sedam dana od dana zaprimanja dokumentacije od ugovornog organa donosi posebno rješenje o povratu naknade za pokretanje žalbenog postupka, koja se mora provesti u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja o povratu naknade za pokretanje žalbenog postupka u skladu s Instrukcijom o načinu uplate, kontrole i povrata taksi propisanih ovim članom", precizirano je iz Agencije za javne nabavke.
PROCJENA UREDNOSTI ŽALBE
Novina u praktičnoj primjena zakona je i procjena urednosti žalbe, što prethodnim zakonskim rješenjem nije bilo predviđeno.
Urednost žalbe je jedna od ključnih pretpostavki za meritorno rješavanje iste.
"Dosadašnjim zakonskim rješenjem postojala je obaveza da se naknada za pokretanje žalbenog postupka plati tek u fazi postupka pred Uredom za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine, što je, pored ostalog, dovelo do pojave negativnog fenomena „profesionalnih“ žalbi i enormne zloupotrebe žalbenog postupka", kažu iz AJN.
Ovom zakonskom intervencijom je sada, za razliku od ranijeg rješenja, normirano da se dokaz o plaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka mora dostaviti u roku za izjavljivanje žalbe. U suprotnom, ugovorni organ odbacit će žalbu kao neurednu bez pozivanja žalioca na dopunu ili ispravak.
Na ovaj zaključak ugovornog organa žalilac nema pravo žalbe URŽ-u i on je konačan. Protiv ovog zaključka žalilac može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema. Tužba za pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje pobijanog zaključka ako Sud Bosne i Hercegovine drugačije ne odluči.
Plaćanje naknade za pokretanje žalbenog postupka i dostava dokaza u roku za izjavljivanje žalbi pred prvostepenim organom bi trebao smanjiti broj žalbi čiji je cilj izigravanje svrhe sistema pravne zaštite u javnim nabavkama i njene zloupotrebe, a ne na ozbiljno ukazivanje na određene nepravilnosti u postupcima javnih nabavki.
Dakle, ukoliko u roku za izjavljivanje žalbe ne bude dostavljen dokaz o plaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka u iznosu koji je određen Zakonom, takvu žalbu će ugovorni organ odbaciti zaključkom kao neurednu bez pozivanja žalitelja na dopunu, protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.
DOSTAVLJANJE DOKAZA O PLAĆENOJ NAKNADI
Također, nedostavljanje dokaza o plaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka smatra se neotklonjivim nedostatkom žalbe.
Kao što je već prethodno navedeno, dokaz o plaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka dostavlja se ugovornom organu u roku za izjavljivanje žalbe. To nije sporno. Ono što se postavlja kao pitanje je šta može biti dokaz o “nesumnjivo izvršenoj transakciji”.
Da ne bi bilo zloupotrebe i subjektivne ocjene po tom pitanju, potrebno je jasno definisati šta predstavlja konkretan dokaz o "nesumnjivo izvršenoj transakciji".
Naime, pod pretpostavkom da klasična uplatnica ili elektronski nalog o izvršenom plaćanju nisu dokaz da je transakcija izvršena, tada kao dokaz može poslužiti izvod ili potvrda banke o izvršenim transakcijama, izvod sa transakcijskog računa, potvrda Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, i sl.
Ukoliko klasična uplatnica ili elektronski nalog o izvršenom plaćanju, u skladu sa odgovarajućim propisima koji regulišu oblast platnog prometa, predstavljaju dokaz da je transakcija nesumnjivo izvršena, tada se i ovi instrumenti mogu koristiti kao validan dokaz.
"Drugim riječima, dokaz mora biti takav da ne ostavlja prostor za manipulaciju niti sumnju u njegovu autentičnost", objašljeno je iz Agencije za javne nabavke.
U svakom slučaju, da ne bi bilo dilema, nejasnoća i zloupotreba i po ovom pitanju, žalioci bi na dokazu o uplati trebali jasno naznačiti na koji se postupak javne nabavke žalba odnosi, a u odnosu na fazu u kojoj izjavljuju žalbu.
To može zavisiti i od faze postupka u kojoj se žalba izjavljuje.
"Tako se žalioci trebaju pozvati na npr. broj obavještenja o nabavci u slučaju žalbe na obavještenje o nabavci, broj tenderske dokumentacije u slučaju žalbe na tendersku dokumentaciju, broj odluke o izboru/poništenju u slučaju odluke o izboru/poništenju, i sl.", pojašnjeno je iz Agencije za javne nabavke
Agencija upućuje sve korisnike, a posebno ugovorne organe i privredne subjekte, koji se javljaju kao žalioci u postupcima javnih nabavki, da se u slučaju bilo kakvih dilema, u cilju osiguranja prava na djelotvoran pravni lijek u postupcima javnih nabavki, bez odlaganja obrate URŽ-u i Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine za dodatna uputstva i pojašnjenja u pogledu primjene ZIDZJN, posebno u dijelu i u vezi sa pitanjima načina uplate, kontrole i povrata naknada za pokretanje žalbenog postupka.
S.B.
