Fiskalne reforme koje to nisu: Kako će radnici primati minimalno 1.210 KM

Vlada Federacije BiH predstavila je jučer plan kojim se predviđa povećanje primanja radnika na najmanje 1.210 KM. Ovaj plan bit će ostvaren izmjenama Zakona o dohotku i imat će privremen karakter, trajat će do kraja 2025. godine.

Prema tom planu, poslodavci će imati mogućnost isplaćivati do 200 KM neoporezivih sredstava radnicima. U budućnosti, planira se donošenje uredbe kojom će ovo postati obavezno.

Minimalna plaća će se povećati s 619 na 700 KM, dok će minimalni topli obrok iznositi 260 KM, a naknada za prijevoz 50 KM. Uz to, radnicima će biti isplaćeno još 200 KM neoporezivih sredstava, što ukupno čini iznos od 1.210 KM, pri čemu će 700 KM biti oporezivo, a ostatak neoporeziv.

Nakon godinu dana, uz praćenje učinaka online fiskalizacije, planiraju se dodatne izmjene Zakona o doprinosima i minimalnoj plaći.

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i ekonomski stručnjak Admir Čavalić rekao je da je Vlada FBiH jučer predstavila fiskalne reforme koje to nisu.

Odmah da u startu navedemo da ovo nisu reforme, već tehnička/parcijalna rješenja, čak i vremenski ograničena (do 31.12.2025.) - slično onome što smo predlagali kao temporalno rješenje počekom 2023. godine (400 KM+ neoporezivo na neto platu).

Kako bi se bolje razumjele ove najave, potrebno je, navodi, razdvojiti priču na dva dijela:

(1) Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH.

(2) Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak.

"Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH se odnosi na jačanje fiskalne discipline. Ovaj nacrt podrazumijeva usklađivanje sa novim tehnologijama, a što omogućava adekvatniji nadzor i veću transparentnost. Riječ je o nacrtu zakona tako da treba biti oprezan sa rokovima. Vjerovatno da će se sve ovo implementirati krajem 2025. ili početkom 2026. godine. Pune efekte svakako očekujemo tek u 2026. godini. Ono na što treba obratiti pažnju jesu članovi (31., 32. itd.) ovog nacrta koji se odnose na stavljanje fiskalnog sistema u prometa tj. uslove za kompanije koje će profitirati iz čitave ove priče o online fiskalizaciji. Znamo da naše zakone uglavnom pokreću partikularni interesi određenih pojedinaca, grupa i drugih koji su blisku političkim subjektima. O tome ćemo najviše raspravljati 27-og kada je sjednica federalnog parlamenta. Zakon zaista omogućava transparentnost transakcija, povećanje njihove formalizacije, i ima za cilj sprečavanje pranja novca. Nacrt je i zaslužuje raspravu", poručuje Čavalić.

Kada je riječ o Prijedlogu zakon o dopuni Zakona o porezu na dohodak, Čavalić dodaje da je u osnovi riječ o institucionaliziranju ovogodišnje neoporezive jednokratne pomoći. Zbog toga se i navodi da ovo vrijedi samo za 2025. godinu.

Da li će radnici dobiti ovih 200 KM?

"Skraćeni je postupak tako da očekujem primjenu od 01. januara. Dobra stvar je da je ovo rješenje predvidljivije od jednokratne pomoći i da su moguće razlike shodno radnom učinku radnika (jednokratna pomoć je imala logiku "ili svi ili niko", sada nije tako). Da li će radnici dobiti ovih 200KM? Ne znamo jer shodno članu 75. Zakona o radu, radni učinak je tu "ukoliko je isti ostvaren". Tako da je 1.200 KM minimalnih primanja negdje u oblacima", ističe.

Napominje da ono što je loše jeste iznos - samo 200 KM (očekivalo se 500 KM ili makar 400 KM kako smo prošle godine predlagali) i činjenica da ovo nisu fiskalne reforme kakve očekujemo - spuštanje zbirne stope doprinosa sa 41,5% na 30, 28, 27 ili 25%.

"Pritom, ne može biti ponuđen izgovor: "trenutno nemamo dovoljno vremena za detaljnu pripremu tih reformi." Ova rečenica koja se zaista pojavljuje u obrazloženju ovih dopuna pokazuje da se Vlada FBiH nonšalantno ponaša spram fiskalnih reformi koje svi - radnici, privrednici, političari, društvo - čekamo više od 8 godina (entitet RS je spustio zbirnu stopu doprinosa i zato ima minimalac od 900 KM spram 619 KM u FBiH). Na kraju, neka ovih "koraka". Kao predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku podržavam pokretanje bilo kakvih aktivnosti u pravcu fiskalnih reformi. Ali napominjem, ovo još uvijek nisu fiskalne reforme koje su potrebne za pokretanje FBiH", kazao je Čavalić.

Postoji li spremnost poslodavaca za odricanje?

Nakon hitne tematske sjednice Vlade Federacije BiH o fiskalnoj reformi, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić je istakao da se na primjeru omogućavanja isplate jednokratnih pomoći radnicima pokazalo da ne postoji spremnost poslodavaca za odricanje te da ne vjeruje da bi smanjivanje doprinosa dovelo do velikog rasta zaposlenosti.

Nikšić je najavio da će Vlada pratiti budžetske prihode i na osnovu toga donositi odluke koje će omogućiti izmjene Zakona o doprinosima s ciljem rasterećenja poslodavaca i poboljšanja statusa radnika.

Dodao je da je razmatran i Zakon o dopunama Zakona o porezu na dohodak koji će po skraćenom postupku biti upućen u Parlament FBiH, a koji u odnosu na Zakon o radu FBiH i stečena radnička prava kao neoporezivu kategoriju uvodi radni učinak radnika.

"Usvajanje tog zakona će stvoriti pretpostavke da do kraja godine Vlada FBiH donese uredbu o obaveznim minimalnim primanjima radnika kojom će zaštiti oko 270.000 radnika koji po podacima Porezne uprave FBiH imaju primanja manja od 1.000 KM", precizirao je Nikšić.

Reakcija Udruženja poslodavaca FBiH

Dakle, u ovom trenutku je jasno da novim zakonom vlada neće osigurati minimalnu plaću od 1.000 KM, kako je obećavala, već će ona biti niža. Tačnije, posebnom uredbom će osigurati da radnicima neće moći biti isplaćivano manje od 1.200 KM.

Udruženje poslodavaca FBiH je od Vlade FBiH zatražilo dokumente vezane za set fiskalnih zakona i zakon o dohotku. Podsjetimo, Akta.ba je nekoliko puta pokušavala doći do ovih nacrta, ali oni nisu bili dostupni za javnost u formi nacrta.

"Mi znamo koliko i vi. Ljudi pominju Zakon o porezu na dohodak, neku uredbu, a niko to još nije vidio. Pominje se i 1.200 KM, ali moramo znati je li to neto, bruto, s kojim doprinosima, niko ništa ne zna. Minimalna plaća sada je 619 KM, a po kolektivnim ugovorima neko ima obavezu da isplaćuje topli obrok, neko nema. Sada to sve treba analizirati, šta bi predstavljao ovakav rast, ali šta god da komentarišem rano je", kazao je za "Avaz" predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

S.B.