BiH prvi put ostvarila suficit sa Austrijom

BiH je u prvih deset mjeseci prošle godine prvi put ostvarila suficit sa Austrijom, potvrdio je za Nezavisne Zigmund Nemeti, trgovinski savjetnik Ambasade Austrije u Sarajevu.

Kako je rekao, izvoz BiH u Austriju je povećan za čak 48 odsto i iznosio je 258,9 miliona evra, dok je u istom vremenu uvoz iz Austrije u BiH porastao za 13,8 odsto i iznosio je 243,1 milion evra.

Nemeti je objasnio da je razlog za suficit BiH u odnosu na Austriju u bh. prerađivačkoj industriji, posebno u oblasti tekstila, izrade obuće, metaloprerađivačkoj industriji, a u posljednje vrijeme i u naftnoj industriji.

Prema podacima koje nam je iznio Nemeti, BiH je najveći suficit u robnoj razmjeni sa Austrijom ostvarila u naftno-prerađivačkoj industriji, čiji je izvoz za Austriju povećan za čak 200 odsto. Izvoz proizvoda od drveta je povećan za 72 odsto, obućarskih proizvoda za 57 odsto, dok je izvoz namještaja povećan za oko sto odsto.

"Ovo su ključne grane koje su doprinijele tome da je BiH ostvarila suficit prema Austriji", rekao je on.

S druge strane, Austrija je povećala svoj izvoz u BiH u mašinskoj industriji za 32 odsto, izvozu sirove kože za 51 odsto, mesa i mesnih proizvoda za 26 odsto, te sirovina i dijelova za izradu cipela u iznosu od 48,6 odsto.

Nemeti je istakao da je veliki broj austrijskih firmi dio svoje proizvodnje prebacio u BiH. U principu, kako je istakao, sirovine i osnovne dijelove iz Austrije izvoze u BiH, a gotove proizvode onda ponovo vraćaju u Austriju.

"Prerađivačka industrija BiH je u Austriji veoma poznata i cijenjena i austrijski proizvođači veoma rado i sa velikim povjerenjem prepuštaju dio proizvodnje BiH gdje imaju povoljne uslove", rekao je Nemeti.

Rekao je da ekonomska saradnja između BiH i Austrije donosi korist za obje zemlje jer Austrija može u BiH proizvoditi jeftino i kvalitetno, a BiH upošljava svoju radnu snagu za koju ističe da je veoma sposobna i kvalifikovana. Istakao je da postoji određena zabrinutost zbog ekonomske krize u Evropi, ali da vjeruje da će pozitivni trendovi biti nastavljeni.

"Mislim da je vjerovatno da će preduzeća u Austriji u ovoj 2012. godini malo više osmatrati kad se radi o novim investicijama jer je u EU situacija još nejasna. Ali vjerujem da će trendovi biti nastavljeni jer je BiH kao mjesto za proizvodnju u srednjoj Evropi veoma poznato i cijenjeno i mislim da će iz toga razloga i dalje ostati interesantno", ocijenio je on.

Duljko Hasić, ekonomista u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, je rekao da je izvoz gotovo jedina svijetla tačka u BiH koju moramo sačuvati. Procijenio je da će trend biti nastavljen i da će u naredne tri godine pokrivenost uvoza izvozom doseći 70 odsto.

"Sigurni smo da će ovaj pozitivni trend biti nastavljen i sljedeće godine. Sada i Hrvatska ulazi u EU i očekujemo da će dio svoje proizvodnje prebaciti u BiH. Nema dileme da je ključna stvar na kojoj svi u BiH ove godine moramo raditi je kako privući nove investitore. Time ćemo zaposliti domaću radnu snagu i zaposliti dio od 530.000 nezaposlenih u BiH", rekao je Hasić.

On je istakao da BiH bilježi sve bolje rezultate u robnoj razmjeni i sa ostalim zemljama, posebno sa Hrvatskom i Slovenijom, sa kojima se takođe popravlja ukupna bilansa. Rekao je da je ključni momenat bio prije nekoliko godina kada je Evropa uvidjela da se prebacivanje proizvodnje u Kinu i Indiju ne isplati zbog velike daljine.

"BiH ima ogromnu pogodnost da se nalazimo u srcu Evrope. Blizina tržišta će u narednom vremenskom periodu biti odlučujuća da se proizvodi brzo i jeftino plasiraju na tržišta EU. Imamo potencijale u proizvodnji zdrave hrane. To EU traži i mi to možemo ostvariti. Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju očekujemo još pozitivnih signala i dalje prebacivanje licencne proizvodnje iz EU u BiH", rekao je on.

"KM precijenjena"

Boris Tihi, profesor ekonomije na Sarajevskom univerzitetu, rekao je da su ovi trendovi odlična vijest za BiH, ali da BiH i dalje ima probleme sa precijenjenom markom, komplikovanom administracijom i političkom situacijom u zemlji.

"Marka nam je precijenjena, što znači da ovdje evro može biti kupljen jeftino, a to onda znači da se privrednicima više isplati da uvoze robu u BiH iz EU nego da u BiH proizvode, što je idalje ogroman problem", ocijenio je on.