Kompanije nelikvidne i nesolventne: Ni porezni stup srama neće pomoći u naplati dugovanja

Deset dana nakon što je u Hrvatskoj objavljena lista najvećih poreznih dužnika u državni proračun se slilo više od osam milijuna kuna odnosno oko 2,1 milijuna KM. Tako da se, prema dosadašnjim iskustvima Porezne uprave Hrvatske, objava dužnika pokazala kao učinkovito sredstvo naplate poreznih dugova.

Koliko će to biti učinkovito u BiH ostaje da se vidi. Naime, na popisu najvećih dužnika koji je Porezna uprava Federacije po prvi put objavila prije tri dana nalaze se 194 institucije i tvrtke koje državi zaključno s krajem lipnja/juna 2012. duguju ukupno negdje oko milijardu KM.

U informaciji objavljenoj na web stranici ove institucije navodi se da se podaci o dugovanjima po osnovu direktnih poreza i doprinosa zaključno sa 30.6.2012. godine svakodnevno mijenjaju, što znači da su neki porezni obveznici-dužnici u međuvremenu djelimično ili u cijelosti izmirili dužne obaveze, ali nakon navedenog roka.

Nogometni savez jedini izmirio obveze

Pokušali smo saznati koji su dužnici izmirili svoje obveze poslije datuma navedenog u objavljenoj informaciji. Adisa Muhić, stručna savjetnica za odnose s javnošću Porezne uprave FBiH, kazala je za eKapiju da je od 30. 6. do danas svoje obveze u potpunosti izmirio jedino Nogometni savez BiH. Navodi da je kod sportske kladionice Premier na osnovu presude suda obustavljen postupak prinudne naplate na iznos duga od 12 milijuna te da trenutni dug ovog poreznog obveznika-dužnika iznosi 500.000 KM. Također, je kaže Muhić, kod sportske kladionice Derby Bet Shop dug presudom suda smanjen na 15 milijuna. "Ističemo da se, kod poreznih obveznika koji su sa Poreznom upravom Federacije BiH odnosno nadležnim kantonalnim poreznim uredom zaključili sporazume o odgođenom plaćanju duga ili plaćanju duga na rate, dug se smanjuje mjesečno za uplaćene dospjele rate. Evidencije o poštivanju zaključenih sporazuma vode se u nadležnim kantonalnim poreznim uredima", napominje Muhić.

Preko 80 posto duga duguju poduzeća u državnom vlasništvu

Kao važnim ističe i činjenicu da se oko 80% ukupnog duga odnosi na dugovanja po osnovu doprinosa poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, a navodi da taj problem postoji već 10-tak godina. "Dugovanja po osnovu doprinosa ne pripadaju proračunu Federacije BiH, kao što se često u javnosti ističe, već vanproračunskim fondovima -Zavodu PIO/MIO, Zavodu zdravstvenog osiguranja i Zavodu za zapošljavanje", ističe Muhić za naš portal. Tako se prema evidenciji Porezne uprave Federacije 41,01% duga odnosi se na porezne obveznike sa udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva. Oko 500 milijuna KM duga odnosi se na zatezne kamate koje dnevno iznose 0,04% .

"Dugovanja ovih poreznih obveznika rezultat su prije svega promjene društveno-ekonomskog sustava, odnosno oni su usljed tranzicije sustava ostali bez sredstava za rad i proizvodnju, zbog čega nisu mogli ostvarivati dovoljan iznos prihoda kako bi izmirivali svoje obaveze. Ovome je doprinijela i najčešće loša privatizacija, koja je na kraju rezultirala raskidom ugovora", navode iz Porezne uprave FBiH.

Zakoni -mrtvo slovo na papiru?

Napominju da je Vlada FBiH pokušala riješiti dugovanja poreznih obveznika donošenjem Zakona o financijskoj konsolidaciji rudnika uglja u FBiH prema obračunatim, a neuplaćenim prihodima u periodu 2009.-2015. godine i Zakona o financijskoj konsolidaciji JP Željeznica FBiH d.o.o Sarajevo, za period 1.1.2012.-31.12.2012. godine, međutim i pored donesenih Zakona, kažu u Poreznoj, dugovanja ovih poreznih obveznika su i dalje visoka. Tako su iz Željeznica Federacije, koje je također na listi dužnika, u svom pismu upućenom jučer ministru komunikacija i prometa FBiH Enveru Bijediću naveli da je Zakon o konsolidaciji javnih poduzeća još uvijek samo mrtvo slovo na papiru, te da je po njemu Vlada FBiH trebala riješiti probleme dugovanja poslodavca prema javnim fondovima u periodu od 2008. do 2012. godine. "Međutim, prema tom Zakonu još uvijek nije uplaćen nijedan fening, dok su ŽFBiH uplatile oko 10 milijuna KM po ovom osnovu", navode iz Željeznica.

Muhić napominje da je u Federaciji u cilju rasterećenja duga poreznih obveznika sa udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva prije nekoliko godina donesen i Zakon o naplati i djelimičnom otpisu dospjelih, a nenaplaćenih doprinosa za socijalno osiguranje, kojim su propisane određene olakšice, odnosno otpis kamata i duga uz ispunjenje uvjeta. "U praksi Zakon nije dao očekivane rezultate zbog nelikvidnosti poreznih obveznika, kao i zbog nemogućnosti osiguranja garancije zbog upisanih zaloga drugih povjerilaca (banke i dr. povjerioci) kako bi zaključili sporazume sa nositeljima osiguranja. Hoće li se nakon objavljivanja spiskova doći do povećanja naplate prihoda Porezna uprava Federacije u ovom trenutku ne može prejudicirati", kazala je Muhić za naš portal.

Napominje da je u narednom razdoblju vrlo je teško očekivati da će doći do poboljšanja u naplati javnih prihoda, jer je značajan broj poreznih obveznika dužnika sa većinskim udjelom državnog kapitala u vlasništvu nelikvidan i nesolventan. "S obzirom da su najveći dužnici poduzeća sa većinskim udjelom državnog kapitala u vlasništvu može se očekivati da će jedan broj poreznih obveznika koji ne bude u mogućnosti da izmiruje svoje obaveze, podnijeti zahtjev sudu za pokretanje stečajnog postupka", kažu nam iz Porezne.

Podsjetimo, jučer objavljeni popis najvećih dužnika u Federaciji odnosi na dužnike koji duguju više od milijun KM. Muhić napominje da Porezna uprava FBiH podatke o dospjelom a neplaćenom dugu za poreze i doprinose ranije nije mogla objavljivati zbog zakonske regulative koja je ovu informaciju tretirala kao poreznu tajnu. No to se promijenilo donošenjem izmjena zakona o poreznoj upravi Federacije kojima stoji da podatke smije objaviti na zahtjev sredstava javnog informiranja.

Gavran: Lista tek jedan dio stvarnih neizmirenih obaveza

Igor Gavran, analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, ističe da je objava liste poreznih dužnika, u stvari, samo okončanje dugogodišnje apsurdne i štetne prakse zaštite prava prekrštelja zakona i drugih propisa, kakva je, kaže, nažalost još prisutna u nekim drugim oblastima (poput zaštite identiteta i "prava" kriminalaca uz potpuno ignoriranje privatnosti i drugih prava oštećenih, odnosno njihovih žrtava).

Smatra da je javnost ovih podataka ne samo potrebna, nego i neophodna iz više razloga, među ostalim i zbog toga jer su na ovaj način javnost, aktuelni i potencijalni potencijalni poslovni partneri i zaposlenici ovih dužnika upozoreni te se konačno mogu sagledati i procijeniti njihov kredibilitet na pravi način. U poslovnom svijetu, napominje, gubitak kredibiliteta i negativni publicitet nanose ogromnu štetu poslovanju i jači su pritisak na izmirivanje obaveza i od samih zakonskih sankcija.

(Igor Gavran)

Također navodi da je time ukazana jasna odgovornost i rezultati (ne)rada nadležnih institucija i organa vlasti, koji su u prethodnom periodu praktično omogućile akumuliranje ovolikih dugova, te kreiran pritisak za brže i efikasnije djelovanje i smanjenje mogućnosti očuvanja "povlaštenog" položaja pojedinih velikih dužnika . "Ako bi se i moglo razumjeti dugotrajne rješavanje problema dugovanja rudnika ili nekih skoro ugašenih kompanija, apsolutno je neprihvatljivo toleriranje dugova visokoprofitabilnih i društveno beskorisnih sportskih kladionica", smatra Gavran.

"Javnost činjenice da neke javne kompanije (Željeznice i Gras) dominiraju među najvećim dužnicima dodatno argumentira neophodnost njihovog radikalnog preustroja, odnosno efikasnog upravljanja", kaže Gavran. Navodi da s obzirom da i najuređenijim državama jedan značajan dio poreznih i drugih obveza ostaje skriven, odnosno utajen, moramo znati da su i ovi strahovito veliki iznosi dugovanja koja sada imamo javno objavljena tek jedan dio stvarnih neizmirenih obaveza. "Njihova efikasna naplata omogućila bi i snižavanje poreznog opterećenja gospodarstva i građana i eliminiranje potreba bilo kakvih vanjskih zaduženja, poput stand-by aranžmana s MMF-om", ističe Gavran.

Iz Centra za humanu politiku iz Doboja navode da su podaci o najvećim dužnicima koje je objavila Porezna uprava FBiH samo prvi korak, te da je potrebno stvoriti obvezu da sve institucije koje naplaćuju javne prihode imaju obavezu da javno objave podatke o tome. "Zalažem se da se objave podaci o svim dužnicima, o strukturi i osnovi duga, od kada dug potiče, šta je učinjeno da se dug naplati, da li je bilo reprograma duga, da li je nastupila ili kada nastupa zastara naplate duga i slično", kaže Momir Dejanović, direktor ovog centra.

Što se tiče Porezne uprave RS oni su u javnost već iznosili imena kompanija koje su najveći dužnici u RS, a čija dugovanja prelaze 9 milijuna KM.

Piše: Danijela Kozina