U prva dva mjeseca 2025. bez posla u FBiH ostalo više od 15.000 radnika

Zaključno s krajem februara, u Federaciji je bilo više od 258 hiljada nezaposlenih. Statistika pokazuje da je u prva dva mjeseca gotovo pet hiljada otkaza više nego novozaposlenih. Razlozi brojni, struka upozorava da je vrijeme za reakciju. Dok privreda čeka sjednicu Zastupničkog doma na kojoj će biti razmatrane izmjene Zakona o doprinosima, broj nezaposlenih raste.

Dok čekamo zvanične podatke za mart, oni za januar i februar nisu baš obećavajući. Naime, u prva dva mjeseca ove godine bez posla je u Federaciji ostalo 15 hiljada i 437 radnika. U međuvremenu, novozaposlenih je više od deset hiljada, što opet nije dovoljno da bi bilans bio pozitivan. Za sektor drvne industrije prošla godina je bila teška, a ova će, po svemu sudeći, biti neizvjesna. Pad prihoda i broja zaposlenih već je vidljiv.

"Ako pratimo kroz godine, bilježimo da je značajan broj smanjenja radne snage kako u sektoru šumarstva, tako i u sektoru drvne industrije i proizvodnje papira. Sektor drvne industrije isključivo je orijentisan na inostranstvo i bilo je smanjenje plasmana robe u prethodnoj godini", navodi Lejla Ćatić, predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine, izvještava Hayat.

Razlozi pada broja zaposlenih mogu biti višestruki, poručuje struka. Pad izvoza, poskupljenje struje, rast minimalne plate, ali i poremećaji na globalnom tržištu. Upozoravaju na to i da izostaje ozbiljan odgovor vlasti, te da bez većih domaćih i stranih investicija nema ni masovnih zapošljavanja.

"U Federaciji je to eksperimentisanje s ekonomskom i fiskalnom politikom jer više niko ne zna šta je sljedeće, šta može očekivati i kome će pasti na pamet da izađe i naruši apsolutno sve. I druga stvar, gledajući sve te političke odnose, naravno da niko neće dalje investirati niti biti zainteresovan da održi radnike", smatra ekonomska ekspertica Svetlana Cenić.

"S obzirom na visok nivo sive i crne ekonomije u Bosni i Hercegovini, ne možemo znati da li su svi ovi radnici otpušteni sa svojih radnih mjesta ili su samo odjavljeni, a nastavili su raditi po nekom drugom osnovu. U svakom slučaju, ako su oni nastavili raditi, barem dio njih, to je opet negativno, to je opet smanjenje stvarne i potpune zaposlenosti”, objašnjava ekonomski analitičar Igor Gavran.

Iako je uobičajeno da broj zaposlenih pada krajem godine, te da je februar mjesec kada se tržište rada oporavlja, to ove godine nije bio slučaj. Samo u ovom mjesecu registrovan je 1.921 otkaz više nego što je novozaposlenih.

"Ne treba biti ishitren u interpretaciji tih podataka, trebamo sačekati. Postoje mala preduzeća i firme koje rade na graničnoj tački rentabilnosti i svako povećanje troškova dovodi ih u veći rizik poslovanja”, kaže Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH (NS).

"Uobičajeno je u zadnjih pet godina da u februaru imamo efekat oporavka gdje se krene s vraćanjem tih radnih mjesta i do kraja godine FBiH ima veći broj radnih mjesta. Ove godine 2025. u februaru se to nije desilo", upozorava Admir Čavalić, zastupnik SBiH u Zastupničkom domu FBiH.

Vremena za oporavak ima, a da li je ekonomija Federacije BiH krenula u tom smjeru pokazat će revidirani izvještaji Federalnog zavoda za statistiku i Federalnog zavoda za zapošljavanje, koji bi trebali biti objavljeni narednih dana.