U SAD možemo izvoziti hiljade proizvoda

Nakon što Hrvatska od 1. jula naredne godine postane članica Evropske unije, Bosna i Hercegovina ne samo da neće moći izvoziti proizvode životinjskog porijekla u tu zemlje nego ih neće moći ni transportovati ka trećim tržištima.

Ukoliko bh. vlasti ne poduzmu baš ništa na ispunjavanju propisanih standarda o kontroli hrane za izvoz, podaci o pokrivenosti uvoza izvozom će biti još dramatičniji od onih koji su prije nekoliko dana prezentovani u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Podsjećamo, prema tim podacima, u prvih pet mjeseci ove godine ostvaren je izvoz iz BiH u vrijednosti od 3.216.397.180 KM, što je za 226.042.418 KM, odnosno 6,57 posto manje u odnosu na isti period prošle godine. Vrijednost uvoza je iznosila 5.851.475.098, što je za 32.447.365 KM, odnosno 0,56 posto više u odnosu na prvih pet mjeseci 2011. godine. Ove nepovoljne promjene rezultirale su smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom za 7,08 posto koja u ovom periodu iznosila 54,97 posto.

Alternativa bh. izvozu su treća tržišta, ona izvan EU i zemalja iz sporazuma CEFTA. Međutim, ta tržišta, prema mišljenju makroekonomskog analitičara VTKBiH Igora Gavrana, nedovoljno su iskorištena. O tome kako iskoristiti prednosti koje pruža izvoz u SAD, države koja pruža mogućnost olakšice iz Općeg sistema povlastica (GSP), biće govoa u prostorijama VTKBiH 18. jula. Pored SAD-a, tu su i tržišta Turske i Irana, te Sjeverne Afrike. Međutim, Gavran kaže da čak i ako osiguramo tržište u Turskoj, ako se ne ostvari regularan pristup Luci Ploče, od izvoza neće biti ništa.

"Ako ispunimo sve standarde da robu životinjskog i biljnog porijekla možemo izvoziti, onda bismo mogli računati i na tržište Rusije. Problem je transport jer do Rusije ne možemo doći mimo teritorije EU. Ovdje ne mislim samo na alternativu Hrvatskoj nego na izvoz nekih drugih proizvoda koji nisu ničim uslovljeni, ali ih nismo izvozili jer nismo imali ili znanja ili pristupa takvim tržištima. U SAD bismo mogli izvoziti na hiljade proizvoda", kaže Gavran.

Prema njegovom mišljenju, za BiH bi, ipak, najjednostavnije bilo da ispuni sve uslove koje je postavila Evropska unija, da na državnom nivou ustanovi ministarstvo poljoprivrede i da sve nadležnosti, kada je riječ o hrani, digne na državni nivo. Sve drugo je, smatra on, improvizacija.