BiH i dalje drži zlato u inostranstvu, za razliku od svijeta i regiona

Za razliku od većine zemalja svijeta i okruženja, Bosna i Hercegovina trenutno ne planira vratiti zlato koje ima u svijetu, barem djelimično, u BiH, što je, prema mišljenju stručnjaka, pogrešno i rizično s obzirom na to da se finansijski sistemi u posljednje vrijeme koriste kao geopolitičko oružje.

renutno, Bosna i Hercegovina, odnosno Centralna banka BiH, posjeduje oko 3,5 tona monetarnog zlata, čija je vrijednost 600 miliona KM, a fizički se nalazi u Centralnoj banci Engleske.

"Zlato koje se nalazi u Londonu ili drugim velikim finansijskim centrima u Evropi i svijetu je lako utrživo, tj. vrlo likvidno. Transferom zlata u našu zemlju, njegova utrživost, tj. likvidnost, bi se smanjila, i u skladu s tim, strateško opredjeljenje Centralne banke Bosne i Hercegovine je da se rezerve zlata nalaze u inostranstvu na trenutnoj lokaciji", rekli su za „Nezavisne“ u Centralnoj banci BiH, dodajući da je zlato sastavni dio deviznih rezervi i služi kao pokriće za domaću valutu te da se u svakom trenutku i u slučaju potrebe može koristiti i konvertovati u eure.

Međutim, za razliku od Bosne i Hercegovine, većina zemalja svijeta posljednjih nekoliko godina povlači zlato u svoje zemlje, a dio ostavlja u inostranstvu.

Slična je situacija i u regionu, pa tako Srbija, odnosno Narodna banka Srbije, planira da sve svoje zlatne rezerve koje se nalaze izvan zemlje, vrijedne oko šest milijardi dolara, prebaci na domaće tlo.

Srbija je ovaj proces započela 2021. godine zbog "okruga povećane globalne neizvjesnosti", a nedavno je Jorgovanka Tabaković, guvernerka Narodne banke Srbije, izjavila da će preostalih pet tona zlata koje se nalaze izvan zemlje biti vraćeno "što je prije moguće".

Neke zemlje, poput Rumunije, već su 2019. godine u parlamentu usvojile zakon kojim se 90 posto od 61 tone zlata koje se čuva u Londonu treba prenijeti na Zemlju, a Njemačka je, kao zemlja s najvećim rezervama zlata na svijetu nakon Amerike, dobar dio svog zlata vratila u zemlju.

Trenutno Njemačka ima oko 3.300 tona zlata, vrijednog više od 270 milijardi eura, a trenutno izvan zemlje imaju manje od 50 posto zlata. Ranije, tj. prije 2013. godine, najveći dio njemačkog zlata bio je izvan Njemačke. Do danas, od 2013. godine, Bundesbanka je povukla 300 tona zlata iz New Yorka, svih 374 tone iz Francuske, a značajne količine su povučene i iz Londona. Od 3.300 tona zlata, Njemačka drži 1.200 tona u trezorima FED-a u New Yorku, a preostalih nešto više od 400 tona čuva Banka Engleske u Londonu.

Činjenica da je, na primjer, 2019. godine Banka Engleske odbila vratiti Venecueli zlato u vrijednosti od 1,2 milijarde dolara, možda najbolje pokazuje da zlato, ako nije u zemlji, nije toliko sigurno.

"Povratak zlata na granice nacionalnih država nije samo tehničko pitanje upravljanja rezervama, to je politička i strateška poruka. Iskustva protekle decenije, uključujući blokiranje deviznih rezervi suverenih država i korištenje finansijskih sistema kao geopolitičkog oružja, pokazala su koliko je važno imati direktnu fizičku kontrolu nad ključnim oblicima imovine", rekao je za "Nezavisne" Saša Stevanović, ekonomski analitičar.

On kaže da u tom kontekstu zlato ponovo dobija status kovanice suvereniteta, univerzalne, nepolitičke i nezamjenjive rezerve vrijednosti, a njegova snaga leži upravo u tome što nije ničije "obećanje".

"Što dalje, to dematerijaliziranije, to nesigurnije. Upravo je to razlog zašto mnoge zemlje, uključujući i našu regiju, vraćaju zlato u svoje trezore. Bosna i Hercegovina, nažalost, još uvijek ima fiskalni tretman koji obeshrabruje i institucije i građane da povećavaju izloženost zlatu - mi smo jedina zemlja u Evropi koja oporezuje investicijsko zlato PDV-om. Vrijeme je da se otvori ozbiljan dijalog o monetarnim rezervama, suverenitetu i zaštiti u vremenima globalne nestabilnosti", zaključio je Stevanović.