Privatizacija praćena sudskim sporovima: Tužbe teške preko 340 miliona

Protiv Agencije za privatizaciju FBiH podnesene su 44 tužbe čija ukupna vrijednost iznosi oko 45 miliona KM, stoji u informaciji o sudskim i upravnim sporovima koje vodi ili koji se vodi protiv Agencije za privatizaciju zaključno sa 2010. godinom, a koje Vlada FBiH razmatrala na posljednjoj sjednici.

Osim toga, tu je i vrijednost spora po tužbi litvanske Ukio banke investicione grupe (UBIG) i drugih u predmetu "Aluminij" d.d. Mostar u kojoj je Agencija trećetužena, a visina sudskog spora, po navodima iz tužbe je 300 miliona KM.

Sudovi su uspjeli riješiti svega jedanest sporova, od koji je deset presuda išla u korist Agencije za privatizaciju, sa vrijednošću sporova 3, 7 miliona KM. Agencija je do sada izgubila samo jedan spor i to za naknadu štete, sa visinom sudskog spora od 643.764,38 KM.

Trenutno su aktivna 33 sudska spora, od čega su sudovi donijeli dvanaest prvostepenih presuda. Od ovog broja deset presuda otišlo je u korist Agencije i u toku je postupak po žalbama tužitelja. Dvije presude uvažen je tužbeni zahtjev tužitelja na koje je Agencija u zakonskom roku uložila žalbe.

Agencija za privatizacije je samo sedam puta podnijela tužbu na nadležnim sudovima. U tri predmeta donesene su prvostepene presude u korist Agencije od kojih je jedna pravosnažna. Jedan spor je riješen sporazumno, dok u tri predmeta nije donesena prvostepena presuda.

Tužbe protiv agencije najčešće su pokretane zbog neovlašćenog prijenosa i transakcija sa JRG u poslovnim jedinicama Agencije za financijske, informatičke i posredničke usluge (AFIP), te radi naknade štete zbog kasnog izdavanja Rješenja o izvršenoj privatizaciji te zbog onemogućavanja plaćanja cijene stana certifikatima koja nemaju JRG (jedinstven račun građana).

Vlada FBiH također je dala Agenciji za privatizaciju odriješene ruke za pokretanje tužbi radi naplate potraživanja iz pasivne podbilance na međunarodnim sudovima. Agencija je zadužena da iskoristi sve redovite i izvanredne pravne lijekove pred sudovima u državama nastalim raspadom bivše SFRJ kako bi se mogli pokrenuti sporovi pred međunarodnim sudovima u Bruxellesu, Parisu i Strasbourgu.

N.V.