Kako koristiti EU fondove: Milijarde eura na raspolaganju, ali dobijaju ih samo sposobni

U posljednje vrijeme sve više se priča o europskim fondovima, mogućnostima njihovog korištenja, ko i kada objavljuje pozive za njih... To je i logično jer sve je teže doći do novca za reliziranje ideja, od poslovnih, do jačanja veza i uspostavljanja saradnje sa partnerima iz regiona i EU.

Zbog (ne)napretka Bosne i Hercegovine u procesu euroatlanskih intergracija, našoj zemlji su sada dostupne samo dvije od pret kompanenata Predpristupnog fonda (IPA), čiji cilj je da pomogne državi u ispunjenju uslova i pripremanju za članstvo u EU.

Ko najviše zarađuje

Za ovaj Projekat, koji će trajati do 2013. godine, izdvojeno je 11,5 milijardi eura. Iz dijela koji se odnosi na BiH, najviše novca se troši na prvu komponentu, a to je izgradnja administrativnih kapaciteta i institucija, odnosno razne obuke čiji su korisnici organi državne uprave, te u manjem obimu nevladine organizacije.

Iskustva pokazuju da u ovim projektima najveći dio novca ide za angažiranje raznih eksperata. Nezvaničani podaci govore da ekperti, a uglavnom se radi o strancima, dnevno za svoje usluge naplaćuju između 800 i 1.100 eura.

Ali to nas ne bi trebalo mnogo zanimati, ako korisnici (državni službenici) izvuku korist (i znanje) iz ovog Projekta. O to je veoma važno za slijedeće faze korištenja europskih fondova.

Jer od toga koliko sposobnu javnu upravu budemo imali zavisi i sposobnost države da iskoristi novac koji joj kasnije, u procesu europskih integracija i članstvu u EU, bude strajao na raspolaganju.

Kako nerazvijenost BiH može da bude pozitivna stvar

A novca je mnogo. Trenutno su europoski fondovi "teški" 831 milijardu eura. I činjenica da BiH nije ekonomski razvijena u ovom slučaju može da bude i pozitivna, naravno ukoliko se to bude znalo iskoristiti na pravi način.

O čemu se radi: naprimjer kohezioni fondovi EU su namijenjeni razvoju regiona u zemljama čiji GDP iznosi manje od 90 posto prosjeka u EU. Imajući u vidu da će našoj zemlja biti potrebno dugo vremene da dostigne taj nivo, to znači i da ćemo duži niz godina moći koristiti sredstva iz tog fonda.

Prema nekim procjenama to bi u periodu od 10 do 20 godina moglo da bude generator razvoja zemlje, prvenstveno u oblasti izgradnje infrastrukture: puteva, škola, energetskih kapaciteta....

Osim toga, postoje i druge koristi... Dosadašnja iskustva u zemljama članicama EU pokazuju da kada neka regija postane korisnik EU fondova, po inerciji dolaze i drugi insvestitori, jer to ujedno i znači stvaranje pozitivne ekonomske klime.

Španska pokrajina ima 15 hiljada, a BiH 100 projekata

Ali da bi to postigli treba da razvijemo apsorpcione kapacitete, odnosno da imamo institucije i kadrove koji će biti sposobni da naprave kvalitetene projekte. Ustvari, tri su uslova koje moramo imati za sposobne kadrove: da mogu ugovoriti projekat, trošiti novac u skladu sa pravilima EU i da mogu povući novac, odnosno realizirati projekat.

Usporedbe radi, Španija je i u vrijeme nedavne ekonomske krize iz EU fondova povukla 20 milijardi eura. Ali, svako poređenje ove zemlje sa našom u ovom trenutku je bespredmetno.

Zašto? Pa trenutno jedna od španskih pokrajina, Kastilija-La Mancha, ima predloženih 15.000 projekata prema EU, dok s druge strane iz cijele naše zemlje ih je tek oko 100. Podatak koji zabrinjava i koji treba da alarmira sve institucije.

Za koje se projekte sada može aplicirati

Djelimično opravdanje je činjenica da Španija kao zemlja članica ima pristup svim fondovima EU, za razliku od BiH koja je ograničena na dva. Ali, važno je znati i kako i to iskoristiti? Iako finansijski mnogo manje izdašan (godišnje je na raspolaganju 500 hiljada do milion eura), projekat prekogranične saradnje je znatno interesantniji od projekta pomoći razvoju institucija, jer je dostupan širem krugu korisnika, općinama, nevladinim udruženjima, regionalnim organizacijama...

Suština ovog projekta je da se kroz saradnju eliminiraju sadašnje granice, odnosno da se kroz saradnju regija iz dvije susjedne države, i regije i države pripreme na buduće djelovanje u okviru jedinstvenog ekonomskog tržišta.

Neki od projekata za koje se trenutno može aplicirati su zaštita okoline, kulturna baština, podrška malim i srednjim preduzećima... I to ne smiju biti profitabilni projekti. Poziv raspisuje Delegacija EU u BiH, koja ujedno vrši i selekciju projekata. Da nije lako doći do novca pokazuje i činjenica da tek svaki deseti projekat prođe u drugi krug, nakon čega se podnosilac zahtjeva poziva da napravi potpuni projekat, za što je potrebno puno više stručnosti i znanja.

Gdje doći do informacija

Zbog toga više znanja i informacija nije na odmet. Informacije i određene treninge trenutno vrše sekretarijati za prekograničnu saradnju (JTS). Sekretarijat za saradnju sa Crnom Gorom smješten je Sarajevu, a ispostava se nalazi u Nikšiću. Više informacija o projektu i koje općine mogu biti korisnici može se naći na stranici www.cbc.bih-mne.org .

Sekretarijat za prekograničnu saradnju sa Hrvatskom je u Zagrebu, a ispostava je u Mostaru i Banjoj Luci - www.cbc-cro-bih.net. Ured za saradnju sa Srbijom je u Užicu i ispostavom u Tuzli – www.srb-bih.org

Projekti sa Crnom Gorom mogu se realizirati na području cijele Hercegovine, uključujući i Sarajevo. Sa Srbijom to su općine sjeveroistočne i istočne Bosne, uključujući i Sarajevo, dok sa Hrvatskom projekti su dostupni za mnogo više općina i praktično je samo izuzeta sarajevska regija. Ono što je važno jeste da podnosilac zahtjeva ne mora biti sa područja na kojem se realizira projekat, ali obavezno mora imati partnera iz susjedne države.

Izvor: Jabiheu.ba