Burne rasprave o poznatom šetalištu: Da li Vilsonovom trebaju ljetne bašte i štandovi?

Vilsonovo šetalište, najpoznatije sarajevsko mjesto za odmor i relaksaciju, proteklog mjeseca bilo je predmet burnih rasprava koje su se vodile u vezi s namjenom i budućim korištenjem ovog prostora.

Općina Novo Sarajevo, na čijem području se nalazi šetalište, od 30. juna do 30. jula organizirala je javne rasprave gdje su građani imali priliku da se izjasne da li žele uvođenje novih sadržaja koji su predviđeni u Nacrtu Odluke o uslovima i načinima korištenja Vilsonovog šetališta.

Prema nacrtu odluke, šetalište nazvano po 28. američkom predsjedniku Thomasu Woodrowu Wilsonu, trebalo bi dobiti ljetne bašte kao i stolove za prodaju suvenira, rukotvorina, knjiga, štampe. Na tom mjestu bi trebao biti postavljen i štand za iznajmljivanje bicikala sa četiri točka te slikarski štafelaj za umjetnički rad na licu mjesta.

Ukoliko se usvoji odluka, na Vilsonovom bi osvanuli i objekti za spremanje i usluživanje jednostavnih jela kao što su sladoled, smrznute poslastice, palačinci, kolači, peciva, šećerna vuna, bezalkoholna osvježavajuća pića.

Građani protiv odluke

Prijedlozi navedeni u nacrtu odluke izazvali su različite mišljenja. Pojedini smatraju da bi bilo korisno imati mjesto poput ljetne bašte ili štanda sa pićima gdje se može predahnuti nakon šetnje. Ipak, većina građana zgrožena je prijedlogom da se "poznata sarajevska oaza mira pretvori u vašar pretrpan štandovima i kafanama".

Pomoćnik načelnika za komunalne i stambene poslove u Novom Sarajevu Nijaz Hromo za eKapiju govori o tome kako su prošle javne rasprave te kako su učesnici rasprava reagovali na ideju o uvođenju dodatnih sadržaja: "Građani su bili dosta skeptični kada je u pitanju otvaranje privremenih objekata. Vilsonovo šetalište u svakom od nas budi posebnu nostalgiju, pa se kroz javnu raspravu moglo vidjeti da bi građeni najviše voljeli da taj prostor ostane isključivo kao šetalište".

Hromo naglašava da se ni u kojem trenutku nije dovodilo u pitanje samo šetalište, koje je neosporno, već da je namjera lokalne vlasti bila ponuditi šetačima sadržaje koji će vrijeme provedeno u Vilsonovom učini ugodnijim i prijatnijim.

"Ukratko, zaključak sa tih javnih rasprava je da se još jednom, ozbiljno i temeljito razmotri pitanje korištenja Vilsonovog šetališta. Pošto se radi o nacrtu odluke, potrebno je sumirati javnu raspravu, uzeti u obzir sve sugestije, komentare, uvrstiti ih u novi prijedlog odluke i poslati Vijeću na usvajanje", istakao je on.

Prema njegovim riječima, i sami vijećnici koji su prisustvovali javnim raspravama bili su protiv odredbi iz odluke, pa nije teško zaključiti da otvaranje ugostiteljskih i uslužnih objekata u Vilsonovom šetalištu neće dobiti zeleno svjetlo na sjednici Vijeća Novog Sarajeva.

Od Kallayeve promenade do šetališta

Aleja sa 480 stabala lipe zasađena je duž ulice koju su trasirali Austrougari 1903. godine nazvavši je Kallayeva promenada prema imenu svog diplomate, političira, ministra finansija i poglavara BiH - Benjaminu Kallayu. Padom austrougarske Sarajlije su umjesto promenade dobile šetalište. Time i novi naziv – Vilsonovo. Ovo je potvdilo opredjeljenost Kraljevine protiv moćne Austrougarske carevine.

Šetalište je dobilo ime po 28. predsjedniku SAD-a Thomasu Woodrow Wilsonu, koji je na čelu Amerike bio od 1913. do 1921., za vrijeme trajanja Prvog svjetskog rata. Upravo on je 1917. godine objavio rat Njemačkoj. Ovaj naziv će od 1941. - 1945. godine biti preinačen u "Musolinijevo šetalište", prema Benitu Musoliniju, koji je kao italijanski vođa fašističke države nosio titulu Duče.

Odmah po padu fašističke ideologije posljednjeg imenitelja ovog šetališta, ulica će se još jednom nazvati Vilsonovom. Iznova 1960. godine, ponovo se mijenja ime ovaj put u Omladinsko šetalište. Na koncu, po treći put, ova aleja postaje Vilsonovo šetalište.

N.Voloder