Šta koči izgradnju autocesta u BiH

Kašnjenja, neodgovornost domaćih stručnjaka, namještanje tendera, afere oko odabira kompanija za izvođenje radova, samo su neki od problema koji prate izgradnju autocesta u BiH. Petnaest godina od polaganja kamena temeljca, BiH ima tek oko 40 kilometara autoputa. Ovakav tempo rada ne donosi dobre prognoze, jer da bi dostigla nivo razvijenosti EU od prije sedam godina, BiH trebala bi da ima oko 820 km autocesta.

BiH ima najgore ceste u regionu, a moglo bi se reći i u Evropi. Razlog tome su loša infrastrukturna rješenja, za koja se iz budžeta uzmu velike pare. Sa izgradnjom autocesta BiH zaostaje za svim državama Balkana. Od predviđenih 336, Bosna i Hercegovina je do sada izgradila tek 37 kilometara autoputa na koridoru Vc.
Ministar prometa i komunikacije FBiH Enver Bijedić kaže kako izgradnju autocesta koči nedostatak gotovih projekata.

"S jedne strane imate otvorena kreditna sredstva za koja teče grejs period, a s druge strane nemate šta da tenderišete, nemate gotove projekte koje biste mogli dati na tender“, kaže Bijedić.

Projektne dokumentacije ne nedostaje, tvrdi profesor sarajevskog Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Osman Lindov. On kaže kako već devet godina problem predstavlja Zakon o eksproprijaciji FBiH.

"Govorimo o problemu koji nam je nominran 2002. godine - i imamo ga i danas. Zakon o eksproprijaciji! Nismo ga mijenjali“, napominje on.

Za 10 mjeseci Hercegovina bi trebala dobiti prve kilometre autoceste na koridoru Vc. Ugovorom, koji je potpisan prošle sedmice u Mostaru, radovi će početi na dionici Bijača - Kravice. Ukupna vrijednost projekta iznosi nešto više od 23 miliona eura, a novih 4,9 kilometara autocesta predstavljat će vezu s autocestom u Republici Hrvatskoj. Ministar Bijedić smatra da je ova trasa dio evropske mreže puteva.

"U projektovanju te trase nismo učestvovali sami mi. To je bio i dio nekih međunarodnih dogovora i sporazuma. Ta će se trasa uklopiti u jadransku i jonsku magistralu. I onda bi trebalo čitavo područje Balkana da bude pokriveno autocestama", kaže Bijedić.

Po kojim kriterijima se gradi

Izgradnja ove dionice, koja bi trebala uvezati Međugorje sa jadranskim primorjem, neshvatljiva je za profesora Lindova.

"Zašto se sad taj komad gradi? Po kojim kriterijima? Je li to po obimu saobraćaja? Je li to po obimu prometa? Je li to po vjerskim običajima? Ne vidim koji je kriterij bio da su oni rekli sad ćemo potrošiti 30 miliona eura na taj komad“, kazao je Lindov.

S druge strane, smatra professor Lindov, treba se raditi na dionicama koje su neophodne, poput sarajevske zaobilaznice ili tunela Vijenac.

"Trebalo je nastaviti izgradnju i prema moru, tunel Vinac koji stoji danas, hodamo po makadamu, sarajevska zaobilaznica stoji. Mislim da ono što su posljednji ugovori potpisani faktički ne predstavlja izgradnju koridora Vc“, smatra on.

Pored niza afera i problema vezanih za projektne studije, izgradnja obilaznice oko Sarajeva prema Mostaru trebala je početi 2007. godine. Slovenska kompanije SCT, koja je izabrana za izvođača radova, otišla je u stečaj. Za milionske gubitke iz budžeta još uvijek niko nije odgovarao.

Međutim, novim ugovorom Direkcije za ceste FBiH sa kompanijama ŽGP i Hidrogradnja radovi na prvoj dionici sarajevske zaobilaznice biće nastavljeni. Ukupna vrijednost ugovora je tri miliona maraka, a direktor Direkcije Filip Vujeva optimističan je kada je u pitanju okončanje radova.

"Ja garantiram da će sljedeće godine u šestom mjesecu biti i na lotu jedan i na lotu dva asfalt, tako da ćemo se moći ugodno provozati na toj dionici“, ocjenjuje Vujev.

Nastavak radova na sarajevskoj zaobilaznici samo su pokušaj da se zaštiti već urađeno, kaže ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić.

"Mi smo bili prinuđeni da te radove dovedemo u fazu završetka, da se zaštite i armatura i kablovi koji su provedeni da ih ne bi nepovoljni vremenski uslovi uništili, pa da napravimo veću štetu nego što nismo nastavili da radimo."
Ništa bolja situacija nije ni u Republici Srpskoj. Gradnja autoputa od Banje Luke do Gradiške traje čitavu vječnost. Prije skoro četiri mjeseca otvorena je prva dionica autoputa koja je duga 5,7 km. Iako gradnja autocesta u BiH ide sporo, direktor Autoputeva Republike Srpske Dušan Topić navodi kako je bitno da se autoceste grade.

"Velike su to pare. Mislim da idemo možda sporije nego što smo očekivali, ali krećemo se. I biće to sve bolje i bolje“, obećava Topić.

Bosna i Hercegovina je od predviđenih 336, do sada izgradila tek 37 kilometara autoputa na koridoru Vc. U toku je izgradnja 21 kilometra, a priprema se za izgradnju još 43 kilometra jedinog evropskog saobraćajnog koridora koji prolazi kroz BiH. Do 2014. godine planirana je izgradnja još nekoliko dionica, ali zbog kašnjenja u pripremnim aktivnostima probijanje rokova skoro je sigurno.