Ko će finansirati penzionere u RS-u: Radnici i penzioneri izjednačeni

Promjene na tržištu rada u Republici Srpskoj posljednjih godina ukazuju na dublje strukturne izazove koji se ne odnose samo na ekonomiju, već i na održivost cijelog socijalnog sistema. Iako zvanični podaci pokazuju stabilnost, detaljnija analiza otkriva niz problema koji se postepeno akumuliraju.

Gostujući u podcastu "Bez rukavica", direktor Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske Darko Milunović <upozorio je na niz strukturnih problema na tržištu rada i u funkcionisanju javnih fondova, ističući da stabilni makroekonomski pokazatelji ne znače nužno i održiv sistem.

Prema njegovim riječima, broj zaposlenih u Republici Srpskoj već duže vrijeme ne pokazuje značajnije promjene.

"Mi imamo oko 290.000 zaposlenih. Broj zaposlenih se mjeri dva puta godišnje, u martu i u septembru", naveo je Milunović.

Realni sektor preuzima primat nad javnim​

Dodao je da je struktura zaposlenosti takva da dominiraju prerađivačka industrija i trgovina, dok značajan dio radnika i dalje radi u javnom sektoru. Ipak, ističe da se trendovi mijenjaju, posebno kada je riječ o interesovanju mladih za zaposlenje.

"Međutim, ono što ste primijetili i u pitanju definisali, sve je atraktivniji realni sektor u odnosu na javni sektor", rekao je Milunović.

On naglašava da je takav razvoj situacije suprotan trendovima iz ranijeg perioda, kada je javni sektor bio dominantan izbor.

"Danas je mnogo atraktivniji posao za tu generaciju realni sektor. Neka agencija, neka firma iz oblasti energetike ili komunikacija", istakao je.

Prema njegovim riječima, sve češće dolazi i do prelaska zaposlenih iz javnog u privatni sektor, što ranije nije bio slučaj.

Nedostatak doprinosa opterećuje sistem

Ipak, uprkos stabilnom broju zaposlenih, ključni problem ostaje nedostatak doprinosa, što se direktno odražava na funkcionisanje penzionog i zdravstvenog sistema.

Milunović podsjeća da se broj zaposlenih mora posmatrati u širem kontekstu demografskih kretanja i starosne strukture stanovništva.

"Ono što je zdravstveno dobro, produžava se životni vijek stanovnika, ali sa stanovišta penzionog osiguranja neko to može komentarisati da je opterećenje na taj sistem sve veće i veće", kazao je.

Posebno zabrinjava odnos između broja zaposlenih i penzionera, koji je, kako navodi, daleko od održivog modela.

"Kod nas je trenutno broj penzionera ekvivalentan broju zaposlenih i to je nešto što dugoročno opterećuje taj sistem", upozorio je Milunović.

Demografija kao ključni uzrok problema

Ovakav odnos dodatno je problematičan ako se ima u vidu raniji Bizmarkov model, prema kojem je bilo potrebno šest zaposlenih da finansira jednog penzionera, dok je danas taj odnos sveden gotovo na jedan prema jedan, što dodatno ukazuje na ozbiljne izazove za budućnost penzionog sistema.

Milunović ističe da se svi ovi problemi ne mogu posmatrati odvojeno od demografskih trendova. Smanjen broj stanovnika i negativan prirodni priraštaj direktno utiču na tržište rada, ali i na finansijsku stabilnost javnih fondova.

U tom kontekstu, naglašava da će u narednom periodu biti potrebno tražiti nova rješenja, uključujući i angažman starijih osoba na tržištu rada, kako bi se ublažio nedostatak radne snage i pritisak na sistem.

U takvim okolnostima, dugoročna održivost penzionog i zdravstvenog sistema sve više dolazi u pitanje, posebno ukoliko se nastave nepovoljni demografski i tržišni trendovi.