Drastičan pad industrije u RS: Proizvodnja smanjena za 13,2 posto

Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku RS potvrđuju da je pad industrijske proizvodnje u ovom entitetu znatno produbljen, bilježeći skoro četiri puta lošiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine.

Nakon što je u prva četiri mjeseca 2025. godine industrijska proizvodnja zabilježila pad od 3,4 posto, u istom periodu ove godine registrovan je oštar minus od čak 13,2 posto u poređenju sa prva četiri mjeseca prošle godine.

Analiza sektorske strukture pokazuje da najveći teret krize podnosi sektor vađenja rude i kamena, koji bilježi pad od 20,8 posto.

Značajne negativne korekcije pretrpio je i sektor proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom, gdje je aktivnost smanjena za 10,3 posto.

Ovo predstavlja ozbiljan zaokret u odnosu na prošlu godinu, kada je energetski sektor bio jedan od rijetkih generatora rasta.

Unutar prerađivačke industrije, koja čini stub domaćeg izvoza, najteži udarac pretrpio je tekstilni sektor u kojem je proizvodnja prepolovljena (pad od 50 posto).

Kontrakcija je evidentirana i u proizvodnji računara, kože, papira, baznih metala te mašina i opreme. S druge strane, stabilnost i solidan rast od tri posto zadržala je prehrambena industrija, uz blago pozitivan trend u sektoru prerade drveta.

Dodatni signal za uzbunu predstavlja podatak da je samo u aprilu ove godine industrijska proizvodnja smanjena za 13,2 posto na godišnjem nivou, što je jedno od najvećih mjesečnih smanjenja u posljednjem periodu.

Recesija na zapadnoevropskom tržištu guši domaći izvoz

Predsjednik Privredne komore RS Goran Račić objašnjava da se domaća ekonomija suočava sa posljedicama visoke zavisnosti od međunarodnog tržišta, s obzirom na to da se čak 70 do 75 posto domaćeg izvoza plasira u zemlje Zapadne Evrope, primarno u Njemačku, Italiju i Austriju.

"Kada su ove zemlje u problemima i krizi, to se direktno i negativno prenosi na našu ekonomiju. Pad potražnje na zapadnom tržištu posljedično se odrazio na domaće privrednike", ističe Račić, dodajući da je u prvih pet mjeseci ove godine ukupan pad postao drastičan i iznosi oko 10 posto.

Kao najkritičniji primjer krize na terenu, Račić izdvaja situaciju u Rudniku "Omarska" i zeničkoj Željezari. Nakon povlačenja kompanije "ArcelorMittal" sa tržišta, Željezara je bila prinuđena da obustavi proizvodnju, što je nanijelo ogromnu štetu domaćem rudarstvu.

Prema njegovim riječima, izostala je adekvatna reakcija Savjeta ministara BiH u vidu donošenja neophodnih zaštitnih mjera ili podrške novim kupcima.

Budući da prerađivačka industrija generiše oko 90 posto ukupnog izvoza, stabilizacija domaćih ekonomskih prilika direktno će zavisiti od smirivanja globalnih geopolitičkih sukoba.

Unatoč trenutnim oštrim gubicima, u Privrednoj komori zadržavaju umjereni optimizam u pogledu srednjoročnog perioda.

"Nijedna kriza ne može trajati vječno. Očekujem da se tokom 2026. godine dio globalnih sukoba okonča, dok bi 2027. godina trebala biti ključni period oporavka i konačne stabilizacije domaće ekonomije, što će primarno zavisiti od brzine oporavka tržišta Zapadne Evrope", zaključuje Račić.