Najveći udar na građane RS više nisu cijene hrane, već stanovanje i prevoz

U maju je u Republici Srpskoj zabilježena godišnja inflacija od 5,7 posto, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku RS. U poređenju s aprilom, potrošačke cijene su u prosjeku bile niže za 0,8 posto, što predstavlja prvi osjetniji mjesečni pad nakon višemjesečnog rasta.

Najveći mjesečni pad cijena evidentiran je u oblasti prevoza, gdje su troškovi u prosjeku smanjeni za 3,1 posto u odnosu na april. Takav trend prvenstveno je rezultat nižih troškova korištenja prevoznih sredstava.

Na mjesečnom nivou pojeftinili su i hrana te bezalkoholna pića, i to za jedan posto. Istovremeno su zabilježena manja poskupljenja u pojedinim kategorijama - alkoholna pića i duhan skuplji su za 0,5 posto, dok su stanovanje i ugostiteljske usluge porasli za po 0,2 posto.

Posmatrano na godišnjem nivou, najveći rast cijena zabilježen je u sektoru prevoza, gdje su troškovi viši za 24,5 posto. Slijede stanovanje, voda, električna energija i ostali energenti sa rastom od 12,1 posto, dok su cijene u zdravstvu povećane za 8,6 posto.

U okviru troškova stanovanja najveće povećanje, od 19 posto, odnosilo se na snabdijevanje vodom i komunalne usluge, dok su električna energija i drugi energenti skuplji za 12,5 posto. Kada je riječ o prevozu, najveći doprinos godišnjem rastu dale su cijene korištenja privatnih prevoznih sredstava, koje su porasle za 30 posto.

Za razliku od navedenih kategorija, hrana i bezalkoholna pića na godišnjem nivou u prosjeku su jeftiniji za 0,3 posto. To pokazuje da najveći pritisak na inflaciju više ne dolazi od prehrambenih proizvoda, već od troškova stanovanja, energenata i prevoza.

Pad cijena na godišnjem nivou registrovan je i kod odjeće i obuće, gdje su proizvodi u prosjeku jeftiniji za četiri posto, prije svega zbog pada cijena obuće od 6,9 posto.

Iz Republičkog zavoda za statistiku RS navode da prosječne potrošačke cijene obuhvataju više različitih kvaliteta proizvoda te se zbog toga ne koriste za daljnji obračun indeksa.

Prema statističkim podacima, u maju je kilogram bijelog hljeba u prosjeku koštao 3,82 KM, kilogram bijelog pšeničnog brašna 1,69 KM, riža 4,08 KM, dok je litar mlijeka u tetrapaku iznosio 1,82 KM. Litar jestivog ulja prodavao se po prosječnoj cijeni od 3,50 KM, a kilogram šećera koštao je 1,50 KM.

Za kilogram telećeg mesa bez kostiju bilo je potrebno izdvojiti 35,47 KM, junetina s kostima koštala je 18,21 KM, svinjetina bez kostiju 11,46 KM, dok je kilogram svježeg cijelog pileta iznosio 6,92 KM.

Prosječna cijena kubnog metra ogrjevnog drveta bila je 119 KM, tona mrkog uglja 311,60 KM, a litar lož-ulja 2,93 KM. Na benzinskim pumpama litar eurodizela koštao je u prosjeku 3,28 KM, dok je benzin od 95 oktana iznosio 2,97 KM po litru.

Karta za gradski prevoz u prosjeku je koštala 2,82 KM, muško šišanje 12,86 KM, kafa u restoranu 2,40 KM, a porcija šnicle s prilogom 20,21 KM.

Riječ je o prosječnim cijenama na nivou Republike Srpske, dok su u Banjoj Luci, Trebinju i pojedinim drugim gradovima pojedini proizvodi i usluge, naročito u ugostiteljstvu, osjetno skuplji.

U Republici Srpskoj i dalje su na snazi mjere kojima su ograničene marže na osnovne životne namirnice, određene proizvode za ličnu higijenu i domaćinstvo, lijekove, kao i gorivo u veleprodaji i maloprodaji.