Ukoliko se energetski ne osvjestimo: Ostaćemo bez dovoljnih količina električne energije

BiH je jedna od rijetkih zemalja u regiji koja je izvoznik električne energije, međutim kako tvrde stručnjaci bez izgradnje ijednog novog objekta takva situacija mogla bi potrajati još nekoliko godina, a onda slijede problemi.

Mladen Zeljko, energetski stručnjak sa Energetskog instituta Hrvoje Požar za ekapija.ba kaže kako treba raditi na pripremama, odnosno započinjanju gradnje nekih većih elektrana.

"Potencijal za izgradnju novih hidroelektrana ili termoelektrana na domaći ugljen je znatan. Kad bi se zbrojile želje, odnosno deklarirani projekti za izgradnju, od sve tri elektroprivrede u BiH, dobilo bi se puno novih MW, koji bitno nadilaze potrebe BiH", pojašnjava Zeljko, naglašavajući kako nije realno očekivati da će se sve predviđeno i izgraditi, posebno ne u nekom sagledivom razdoblju, npr. do 2030. godine, iako će jedan dio toga, smatra biti potrebno izgraditi.

Također, stručnjaci smatraju kako se nadati da će privreda BiH, kao i ostalih zemalja regije, krenuti u oporavak i da će biti potrebne dodatne količine energije, te ukoliko ne bude novih postojenja BiH kao i zemlje regije suočit će se sa velim problemom, odnosno nedostatkom električne energije, tako da bi umjesto svjetla mogli u budućnosti gledati u mrak.

Stoga je uz izgradnju novih objekata, potrebno raditi i na uštedama električne energije. Pomak ima, kažu stručnjaci, a to svakako potvrđuju i podaci sa terena. Mnogi bh. gradovi samo na osnovu javne rasvjete prave ogromne uštede, jer su se odlučili da obične žarulje zamjene štedljivim. Također, pomaka ima i u proizvodnim procesima, odnosno energetski osvještene kompanije priključile su se WeBSEFF programu finansijske podrške koji se realizuje zahvaljujući kreditnim sredstavama EBRD-a.

Zeljko smatra, kako su ovo projekti koji se ne mogu isplatiti za godinu, dvije ili najviše tri, što je najčešće rok koji većina ljudi iz ovih prostora smatraju prihvatljivim.

"U Hrvatskoj se dosta zadnjih godina radilo na rekonstrukciji javne rasvjete, zatim se proširuje plinska mreža na područje Dalmacije, gdje će se dio električne energije za toplinske potrebe (grijanje, kuhanje i priprema tople vode) zamijeniti plinom. Ugrađuju se solarni kolektori za pripremu tople vode i sl. Vrlo velika aktivnost se očekuje u zgradarstvu, gdje će bolja izolacija zgrada također dovesti do smanjene potrošnje električne energije, tamo gdje se ona koristi za grijanje ili hlađenje", pojašnjava Zeljko, naglašavajući kako u BiH stvari kreću u istom smjeru, s tim da je prisutan pomak od nekoliko godina u odnosu na Hrvatsku, što je i razumljivo.

E. Kokor