Lični bankrot u BiH od 2013. godine

Mogućnost proglašenja ličnog bankrota mogao bi biti posljednji spas za sve veći broj zaduženih građana, pa zato treba ozbiljno razmišljati o uvođenju te institucije u našoj zemlji, stav je većine bh. ekonomista.

Oni pojašnjavaju da se pod terminom ličnog bankrota odnosno stečaja podrazumijeva da se prezaduženoj osobi omogući da zadrži dio svoje imovine, dok se nadležnom sudu daje prijedlog za prodaju njenog dijela.

Istovremeno, dužniku se nalaže da otplati dio duga iz budućih prihoda.

Bazirajući se na primjer susjedne Hrvatske, gdje su usvojene smjernice za uvođenje instituta ličnog bankrota, bh. ekonomisti kažu da bi takav zakon kod nas u najboljem slučaju moga zaživjeti tek za dvije godine.

"Ako proglasite lični stečaj, postoji mogućnost da vam uzmu sve što posjedujete, osim što vam ostaje onoliko da preživite. Druga varijanta jeste da dužnik ostane bez mogućnosti da se dalje zadužuje, što je dobro, jer građani često dižu jedan kredit, kako bi otplatili drugi", pojašnjava Miloš Todorović, član Udruženja ekonomista RS - SWOT.

On dodaje da je, kako bi se uvela mogućnost proglašenja ličnog bankrota, potrebno ispuniti niz preduslova, pa donijeti zakon.

"U našim uslovima nije realno da se to uvede do 2013. godine, jer će, primjera radi, Hrvatska ove godine stvarati uslove za tu instituciju, a tek dogodine bi mogla dobiti takav zakon", zaključuje Todorović.

Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH, slaže se da bi uvođenje mogućnosti proglašenja ličnog stečaja moglo dati pozitivne rezultate.

"Treba pokušati uvesti taj institut, ali je to dosta složen proces. Najbitnija je percepcija javnosti, koja treba da shvati da proglašenje ličnog bankrota zapravo predstavlja mogućnost novog početka za rješavanje problema", podvlači Mišić.

U Agenciji za bankarstvo RS navode da uvođenje mogućnosti proglašenja ličnog stečaja nije samo oprost dugova zaduženim građanima, već to donosi i određene obaveze.

"Efekti su različiti u zavisnosti od toga kako zakon tretira ovo pitanje, tako da ima i određene prednosti, ali i nedostatke", navodi Slavica Injac, direktor Agencije za bankarstvo RS.

U Ministarstvu finansija i trezora BiH kažu da je nezahvalno govoriti o tome kada bi građani mogli dobiti mogućnost proglašenja ličnog stečaja. Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, pristalica je da se svakome ko je zadužen u bankama pruži nova šansa.

"Ako smo omogućili firmama da proglase stečaj, zašto tu mogućnost ne dati i građanima. Apsolutno svakome u životu treba dati novu šansu. To bi se moglo riješiti i na državnom i na entitetskom nivou, ali to nije bitno, koliko je bitno da se građanima pomogne", rekao je Kusumović.

Mogućnost proglašenja ličnog bankrota, osim zaduženim građanima, pomoglo bi i žirantima koji otplaćuju tuđe dugove, kojih je, kako se procjenjuje, u BiH oko 200.000. Njihovi dugovi su kulminirali i premašuju cifru od 200 miliona KM.

Postoje indicije da bi u BiH moglo doći do ukidanja institucije žiranata, što ne pozdravljaju banke, koje smatraju da je obezbjeđivanje kredita kroz tu instituciju najjeftiniji oblik garancije.

Nenad Mirković, predsjednik Udruženja prevarenih žiranata regije Prijedor, smatra da bi najbolje rješenje za ljude koji plaćaju tuđe dugove bilo donošenje izmjena i dopuna Zakona o žirantima.

"Nama treba takvo zakonsko rješenje koje bi žirante oslobodilo plaćanja bankama, u slučajevima kada sudovi utvrde da je nosilac kredita priložio lažnu dokumentaciju na štetu žiranata", navodi Mirković.