Perspektive razvoja obrta u Hercegovini: Izgradnjom brenda do tržišta Evropske unije

Područje Hercegovine sa bogatim prirodnim resursima i tradicionalnim zanimanjima ima veliku šansu za plasman svojih proizvoda na evropsko tržište, ali samo ako se proizvođači organizacijski udruže i osnuje jake brendove, navodi se najnovijoj studiji Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu REDAH.

U studiji se navodi da je za promociju brenda neophodno je jačati turističku aktivnost na cijelom području Hercegovine, ali i preko plasmana u Dalmaciji s proizvodima upoznati sve korisnike turističkih usluga.

U svim općinama gornje ili visoke Hercegovine kao što Nevesinje, Gacko, Kupres, Tomislavgrad, Mostar Istok, Prozor-Rama, Berkovići, Ljubinje, Bileća, Livno, Posušje, dijelovi Jablanice i Konjica postoje idealni uvjeti za razvoj poljoprivrede na bazi planinskih sorti povrća, voća i žitarica, te stočarstva na principima tehnologije prirodne ispaše. Na osnovu ovih sirovina moguće je razvijati mala i srednja poduzeća za industrijsku preradu iste, po tehnologijama koje će omogućiti plasman na EU tržište.

Razvoj mediteranskih kultura voća, vinskih i stolnih sorti grožđa, šipka, smokava i antinidije te ranog povrća veliki su potencijal za područje niske Hercegovine, odnosno u općinama Neum, Ljubuški, Čapljina, Čitluk, Trebinje, Stolac, Mostar, Široki Brijeg i Ravno.

"Za ove proizvode, pored konzumnih kapaciteta u sezoni prispijeća, treba razvijati niz industrijskih kapaciteta za plasman izvan sezone, ali i industrijsku preradu istih u palete proizvoda. Za ove predjele interesantni su i proizvodi na bazi paleta ljekovitog bilja i cvjećarske proizvodnje, što se uklapa u tradiciju rada", stoji su studiji "Mogućnosti formiranja poslovnih zona u Hercegovini".

Tradicija pčelarstva prisutna je na području cijele Hercegovine. Procijenjeni kapacitet pčelarstva moguć je do 4000 pčelinjih zajednica sa prosječnom proizvodnjom meda od 20-25 kg po zajednici godišnje. Uz proizvodnju meda već se razvija proizvodnja proizvoda od propolisa, matične mliječi i voska. Da bi ovi izrazito kvalitetni proizvodi izašli na tržište EU neophodno je pod istim brendom zadovoljiti kriterije istoga.

"Samo dobra organizacija proizvodnje u klasterskom obliku i čvrste veze sa obrazovnim i istraživačko-razvojnim institucijama u akademskoj zajednici mogu realizirati dovoljno kvalitetan brend koji će osigurati plasman proizvoda iz ovog kraja na evropsko tržište", ističe se u studiji.

Dalje, riječno ribarstvo, shodno kvalitetu voda, je velika prilika za plasman na šire tržište. Bez prerađivačkih kapaciteta i novih pogona za stočnu i riblju hranu, koji apsorbiraju i dio otpada iz prerade mesa i žitarica, teško je biti konkurentan na izbirljivom EU tržištu.

Poštujući kadrovske kapacitete u akademskoj zajednici iz sfere poljoprivrede i stočarstva, istu treba kroz fondove izvršne vlasti u BiH, te IPA i FP fondove opremiti neophodnom opremom za certifikaciju proizvoda za CE kvalitetu, te pod kontrolu staviti i kvalitetu primarne proizvodnje.

Metaloprerađivačka tradicija u Hercegovini u svom razvojnom obliku, je bila smještena u većim urbanim središtima kao Mostar, Trebinje, Konjic i Široki Brijeg. Kao posljedica rata, ogroman dio ljudskog potencijala koji se obrazovao i specijalizirao u ovoj branši je sada na prostorima razvijenih zemalja.

Ovaj potencijal je neophodno organizirati u cilju realizacije transfera kapitala i razvoja proizvoda specifičnih za tržište Balkana i zemalja u razvoju iz bivšeg nesvrstanog pokreta. Postojeći kapaciteti u prostornom i infrastrukturnom smislu bivših firmi bivših vojnih objekata su dobra podloga za razvoj klasterski organiziranih poduzetničkih aktivnosti, te tehnoloških centara u Hercegovini.

Za ovu oblast rada neophodno je i novo iskustvo i dobra povezanost s jakim EU tvrtkama i institutima. Ona se može ostvariti kroz fondove EU, što je i u materijalnom smislu uvjet za nabavku opreme i certificiranje za pogodnosti razvoja CE proizvoda.

N.V.