Poslovne zone u Hercegovini mogu zaposliti 100.000 radnika

Na području Hercegovine, osim postojećih 15, moguće je izgraditi 28 novih poslovnih zona, koje su potencijalna šansa za smanjene nezaposlenosti i siromaštva, kreiranje pozitivnog poslovnog ambijenta, osnivanje i rast malih i srednjih poduzeća, poduzetništvo, povećanje gospodarske aktivnosti u regiji, te privlačenje stranih tvrtki i ulaganje.

Ovo je jedan od zaključaka Studije o mogućnosti formiranja poslovnih zona u Hercegovini, koju je izradila Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH, a finansirala Vlada Španije.

Poslovne zone predstavljaju infrastrukturno opremljena područja koja odgovaraju zahtjevima poduzetnika, te su prostorno planskom dokumentacijom određena za obavljanje određene vrste gospodarske djelatnosti.

Poslovne zone, tehnološki parkovi, klasteri i inkubatori predstavljaju novi koncept koji je prepoznat kao jedan od instrumenata poticaja bržeg gospodarskog razvoja regije. One mogu ponuditi povoljnije uvjete sa aspekta prostora, objekata, industrijske, prometne i komunalne infrastrukture čime se stvara pozitivno poslovno okruženje koje potiče osnivanje i rast malih i srednjih poduzeća, te dolazak stranih ulaganja.

Pozitivne primjere izgradnja poslovnih zona nalazimo i u najbližem susjedstvu. U Hrvatskoj je u funkciji 130 zona u kojima posluje oko 1400 poslovnih subjekata sa oko 20.000 zaposlenih. Veoma uspješne u razvoju zona su Varaždinska i Istarska županija te regija Međimurje, koje su uspješnim formiranjem i marketingom slobodnih i drugih zona privukle najveći broj stranih ulagača. U Slobodnu zonu Varaždin površine 60 ha investirano je više od 100 miliona eura. Zona zapošljava 3000 radnika, a ukupni godišnji bruto proizvod zone iznosi 180 miliona eura. Izgradnja zone trajala je sedam godina.

Uspješan primjer izgradnje poslovne zone nalazimo u BiH, i to u gradu Vitezu. Poslovna zona Vitez (PC 96) razvijana je u razdoblju 1996. do 2002. godine, a i danas traje njen razvoj i gradnja novih objekata i otvaranje novih radnih mjesta. Zona je 2008. godine, prije početka svjetske ekonomske krize, dostigla cifru od više od 5.000 zaposlenih u trgovini, prodaji, proizvodnji, servisnim i drugim aktivnostima sa bruto obrtom gotovo od 950 miliona KM.

No, autori studije, među kojima su se našli brojni ekonomski stručnjaci i fakultetski profesori, tvrde da izgradnjom poslovnih zona Hercegovina može postati razvijena i konkurentna gospodarska regija u okviru Europske unije.

"Tu na prvom mjestu vidimo turističke, energetske i zemljišne potencijale i mogućnosti koji uz blago klime, koja je jedinstvena u ovom dijelu Europe, čini ovu regiju jednom od perspektivno najinteresantnijih regija Europe za život u XXI stoljeću. Svakako, da bi ona to i istinski postala potrebno je mnogo rada, znanja i truda, jer osloniti se samo na ono što je priroda dala bilo bi potpuno pogrešno i utopijski", navodi se u studiji.

Da ovo nije nikakva nerealna procjena ljudi očaranih krajolikom ili klimom Hercegovine, ili zaslijepljenost domaćina koji ne vidi"„dalje od kućnog praga", najbolje svjedoči činjenica da je specijalizirani etablirani časopis za izravna strana ulaganja, FDI Magazin, koji je 2001. godine pokrenula Financial Times grupa, svrstao regiju Hercegovina u top 10 južnih europskih regija ukategoriji strategije promocije stranih ulaganja u sklopu natječaja za Europski grad i regiju budućnosti za 2010/11.godinu. Tako se Hercegovina našla u društvu s poznatim europskim regijama kao što su Andaluzija i Katalonija u Španjolskoj, Piemont u Italiji ili Međimurje u Hrvatskoj.

U Hercegovini već postoji 15 poslovnih zona, a studija predviđa još 28 lokaliteta gdje bi se gradile poslovne zone: Zvirići-Bijača, Osoje, Zvirovići, Domanovići, Mostarska vrata, Trn, Sopilja, Volujac, Vranjevo selo, Poljavice, Brljovina, Biletići, Soko, Polužine-podosoje, Osrdak, Drakuljice, Dekorativne tkanine, Poduzetnička zona u Bileći, Industrijska zona u Drvaru, Kasarna, Termoelektrana, Kaline, Sušiona, Obale, Ljubinska brda, Plani, Industrijska zona u Grahovu i Hodovo.

Provedene analize ukazuju da se kod potencijalnih zona njih 4 nalazi u grupi velikih, 5 u grupi srednjih, 6 u grupi malih a ostale u grupi mikro zona. Ukupna površina planiranih zona je oko 950 ha i za njihovo uređenje prema relevantnim kriterijima bi trebalo oko 185 miliona KM. Sagledavajući prostorne karakteristike, ljudske resurse, postojeće infrastrukturne uvjete, financijske i druge elemente nesporno je da općine Mostar, Trebinje i Ljubuški imaju sve prerogative za razvoj poslovnih zona ranga A.

Ono što je posebno značajno naglasiti je činjenica da bi se razvojem ovih poslovnih zona Hercegovine otvorio prostor za zapošljavanje oko 75 000 do 80 000 novih radnika u direktnoj zaposlenosti i još velikih broj koji bi kroz indirektno vezivanje za zone dobili svoj novi posao. Samo ovaj podatak je već dovoljan imperativ za sustavan rad na razvoju poslovnih zona, poručuju autori studije.

N.V.