Broj zaposlenih u vladinom sektoru RS-a neodrživ: Smanjiti plaće u administraciji

Republika Srpska (RS) nema izbora i morat će, prije ili kasnije, smanjiti broj zaposlenih u Vladinom sektoru.
Trenutno oko 28,5 posto zaposlenih u RS-u radi u Vladi i vladinim institucijama, što je među najvišim procentima u Evropi. U ovaj podatak nisu uračunati zaposleni u javnim preduzećima kod kojih je također izražen problem prezaposlenosti.

RS je i rekorder po visini razlike između plaća u javnom i privatnom sektoru. "Ovakvo stanje čini višestruku štetu domaćoj ekonomiji i društvu u cjelini. Bez provođenja dubokih reformi u ovim oblastima bit će teško ojačati povjerenje između građana i vlasti. Novi sistem utvrđivanja plaća bi trebalo da bude baziran na jasnom principu da svako radno mjesto u javnom sektoru bude plaćeno onoliko koliko je plaćeno uporedivo radno mjesto u privatnom sektoru", navodi se u analizi objavljenoj u novom broju kvartalnog monitora Udruženja ekonomista RS - SWOT.

Još prije nekoliko godina SWOT je ukazivao na ovaj problem, jer je 2008. godine prosječna plaća u javnom sektoru bila veća za cijelih 64 posto od prosječne zarade u privatnom sektoru. U 2008. godini plaće u javnom sektoru su doživjele enorman porast, a to je bilo omogućeno tadašnjim porastom javnih prihoda nakon uvođenja PDV-a.

Najnovije istraživanje Svjetske banke (BiH - Pregled javnih rashoda i institucija) je pokazalo da je u prethodnih pet godina došlo do značajnog povećanja potrošnje na plaće u javnom sektoru i da je ovakvo stanje u sve većoj mjeri neodrživo.

Kako je navedeno u izvještaju, u javnoj administraciji RS-a je, uprkos zabrani novog zapošljavanja koja je uvedena krajem 2010. godine, primljeno novih 80 radnika i 220 nastavnika. Izvještaj također ukazuje na problem prekomjernih plaća i naknada u javnoj administraciji u odnosu na ekvivalentne plaće u privatnom sektoru.

Ovakva neusklađenost plaća u javnom i privatnom sektoru čini višestruku štetu domaćoj ekonomiji, jer fiskalni teret za domaću privredu postaje neodrživ, došlo je do ubrzanog porasta deficita republičkog budžeta i fondova, javni sektor kao daleko najveći poslodavac kroz svoju politiku plaća (koja se bazira na raspoloživosti javnih prihoda i političkim ciklusima, a ne na tržišnim principima) onemogućava razvoj zdravog pregovaranja između poslodavaca i sindikata u privatnom sektoru i također javni sektor je kao poslodavac postao nefer konkurencija privatnom sektoru.

Naglašava se i da je atraktivnost zaposlenja u javnom sektoru dovela do suzbijanja preduzetničke inicijative, posebno kod mladih, koji često navode zaposlenje u javnom sektoru kao prvu opciju u poslovnoj karijeri. SWOT predlaže novi sistem utvrđivanja plaća koji bi trebalo da bude baziran na principu da svako radno mjesto u javnom sektoru bude plaćeno onoliko koliko je plaćeno uporedivo radno mjesto u privatnom sektoru.

Podsjećaju i da rashodi za lična primanja ove godine učestvuju sa čak 47 posto u sredstvima budžeta RS-a koja ostaju raspoloživa u budžetu nakon isplate godišnjih rata unutrašnjeg i inoduga.
Znači, kad iz budžeta budu isplaćene pristigle rate duga, gotovo polovina preostalih sredstava se odvaja za plaće! U Srbiji i Hrvatskoj uporedivo učešće plaća je daleko manje (23 posto i 20 posto respektivno).

Ovakvo stanje ogromnog računa za plaće zaposlenih u Vladinim institucijama (koji na godišnjem nivou, računajući i troškove zaposlenih u institucijama BiH, koje plaćaju građani RS-a, iznosi više od milijardu KM) jest posljedica i prekomjerne zaposlenosti kao i preplaćenosti u javnom sektoru.

Iz SWOT-a pitaju kako da građanin s osmijehom plaća porez kada zna da poslanici iz RS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH zarađuju više od 5.000 KM mjesečno, a da u isto vrijeme mjesečna pomoć za osobe u stanju socijalne potrebe iznosi 41 KM? Ukazuje se i da je velika potrošnja za finansiranje administracije opteretila budžete na svim nivoima u BiH i njihovu razvojnu komponentu svela na minimum, zbog čega je gotovo sav razvojni potencijal prebačen na privatni sektor koji je i sam u problemima.

"Glomazan i neefikasan aparat nije samo naša specifičnost, već su s tim problemom suočene sve zemlje regiona, pa i pojedine članice Evropske unije. Međutim, zabrinjavajuće je da je udio izdvajanja za administraciju u BDP-u BiH daleko najviši u regionu", upozoravaju iz SWOT-a.