Pogubna odluka za BiH: Smanjuje se broj graničnih prijelaza sa Hrvatskom

Bosna i Hercegovina bi mogla najviše osjetiti negativne efekte ulaska Hrvatske u EU ukoliko se ubrzo ne riješe pitanja koja bi mogla biti pogubna za našu ekonomiju.

Jedno od gorućih je trenutno pitanje graničnih prijelaza. Stručnjaci smatraju da to pitanje bh. vlasti hitno moraju riješiti, jer Hrvatska već zatvara zadnja poglavlja pregovora sa EU. Krajem ovog mjeseca planiraju završiti pristupne pregovore, a do kraja godine potpisati ugovor o pristupanju, dok se punopravnom članstvu nadaju već 2013.

Podsjetimo, hrvatski prijedlog je da se od momenta kada postanu punopravna članica EU kompletan izvoz proizvoda životinjskog i biljnog podrijetla iz BiH u Hrvatsku (i čitavu EU), koji podliježu obveznom inspekcijskom nadzoru, može vršiti samo na dva granična prijelaza(BIP-a)- i to u Bosanskoj Gradišci i Bijači.

Igor Gavran, ekspert Vanjskotrogovinske komore BiH, kaže da je ovaj prijedlog Hrvatske apsolutno neprihvatljiv za našu stranu. Smatra da je neophodno zadržati isti ili skoro isti broj prijelaza u funkciji jer ne postoji niti jedan razlog da EU zahtjeva ograničenje broja prijelaza i ovaj stav je isključivo stav Hrvatske. Hrvatska strana te svoje zahtjeve objašnjava time da im opremanje više prijelaza po standardima koje propisuje EU znači veće troškove te da je njima racionalno da imaju samo dva.

Ipak, ukoliko ovo prođe veliki broj naših firmi imat će značajno povećane troškove prijevoza jer će morati i ići na drugi kraj države kako bi izvezli proizvod. Osim toga ova dva granična prijelaza bila bi jako opterećena, a ilegalna trgovina bi bila olakšana jer bi carinskim organima bilo nemoguće da sve kontroliraju.

"Taj prijedlog Hrvatske je katastrofalan za BiH ali najgora stvar je što naši nadležni organi ne pokazuju namjeru da se suprostave tome i nametnu nešto što bi bilo u našem interesu", ističe Gavran.

O tome što se može još uraditi naš sugovornik kaže da bi BiH, ako već nema razumjevanja Hrvatske, mogla vršiti pritisak preko EU-a da se ovo promijeni ili odgovoriti recipročnim mjerama kako bi pokušali navesti Hrvatsku da revidira svoju odluku, tako što će se uvoz iz Hrvatske također ograničiti na dvije točke. Za to kaže, nema nikave prepreke. "Umjesto toga naše nadležene institucije govore kako trebamo uspostaviti što više prijelaza kako bi uvoz bio moguć na više mjesta, dok će naš izvoz biti reduciran na dvije točke, što je potpuno u interesu Hrvatske", smatra Gavran.

Navodi da je prema njima dostupnim informacijama Hrvatska već priopćila EU da je taj njihov prijedlog skoro pa dogovoren sa BiH. Sada se kaže, Gavran, postavlja pitanje jesu li neki naši predstavnici stvarno takvo nešto dogovorili ili je Hrvatska u pregovorima sa EU iznijela neistinu. Ipak, ono što smatra najgorim je to da se sa BiH strane ne vidi nikakv pritisak na Hrvatsku u ovom smijeru kako bi se pitanje riješilo u korist naše države.

Mijo Krešić, predsjednik Državne komisije za integrirano upravljanje granicom Bosne i Hercegovine za eKapiju kaže da su oni u pregovorima od hrvatske strane tražili da, osim spomenuta dva BIP-a, bude osposobljen još jedan prijelaz za te svrhe- i to granični prijelaz Izačić. Smatra da kada se govori o broju potrebnih BIP-ova treba imati na umu i podatak da smo prošle godine na europsko tržište izvezli samo 1000 pošiljki sirove ribe i koža, jedinih proizvoda koje možemo izvoziti u EU za sada.

Mesni prerađivači ostaju bez hrvatskog tržišta?

Osim problema sa značajno reduciranim brojem graničnih prijelaza potencijalni negativni efekt za našu ekonomiju mogao bi biti i to što trenutno u Hrvatsku, kao jednu od naših najvećih trgovinskih partnera i zemlju s kojom imamo najdužu granicu, izvozimo i neke proizvode koje ne možemo u EU- kao što su mesne prerađevine, jaja i sl.

Naime, ulaskom Hrvatske u EU izvoznici ovih proizvoda će morati zadovoljavati standarde koji se traže u EU. Ukoliko u međuvremenu ti proizvodi ne zadovolje tražene standarde, može se dogoditi da ostanemo bez ovog značajnog tržišta.

Gavran smatra da sve ne mora biti tako crno jer BiH ima dovoljno vremena da se pripremi za ovo ukoliko se odmah krene sa zadovoljavanjem potrebnih standarda. Za neke proizvode kao što je pileće meso, jaja je već u proceduri odobrenje dozvola za izvoz u EU, koji u BiH trenunto jedino imaju proizvođači ribe. Tako da ukoliko se bude radilo na ovom pitanju, potencijalno negativni efekt na kraju mogu izostati.

Danijela Kozina