Treća sreća: Nova istraga o tome gdje su potrošena donatorska sredstva

Iako do sada rad državnih istražnih parlamentarnih komisija nije dao informacije koje bi pojasnile gdje su nestala sredstva od više desetina milijardi maraka donacija koje je BiH dobivala od 1996. godine pa na ovamo državni Parlament je odlučio da formira još jednu komisiju. Njoj je, za razliku od prethodne komisije, dan rok od samo tri mjeseca za dostavu izvještaja o tome koliki je bio iznos donatorskih sredstava koja su ušla u BiH i gdje su ona potrošena.

U ovu komisiju je imenovano sedam parlamentaraca, a ta odluka je danas objavljena u Službenom glasniku BiH. Istražna komisija će u naredenim danima izabrati i svog predsjednika.

Komisija je, kako je objavljeno u Službenom glasniku, nakon što provede parlamentarnu istragu, najkasnije do 31.5.2012. godine obvezna podnijeti Domu naroda Parlamenta BiH izvješće i preporuke.

Podsjetimo, prema nekim procjenama u BiH je ušlo nekoliko milijardi maraka donatorskih sredstava za koja se ne zna gdje su završila.

Pitanjem gdje su nestala ta sredstva već su se bavile dvije istražne parlamentarne komisije. Prva, osnovana u mandatu 2002.-2006. godine na čijem čelu je bio Tihomir Gligorić uspjela je utvrditi da je u BiH stiglo najmanje 7,5 milijardi maraka kroz donacije za koje nema evidencije gdje su potrošene. A druga komisija, formirana u prošlom sazivu Parlementa, uspjela je identificirati još oko 2,5 milijardi KM za koje se ne zna gdje su završile.

Neki od članova ove zadnje Komisije kazali su nam da su se tijekom svog rada koji je trajao sedam mjeseci susreli sa brojnim opstrukcija te ignoriranjem. O tome kažu, svjedoči podatak da je Komisija uputila direktan zahtjev za dostavljanje podataka o donacijama na četiri tisuće adresа, a da im je do dana ponošenja zadnjeg izvještaja odgovorilo 1363 subjekta. Poziv za dostavljanje ovih podataka i je objavljen i u šest dnevnih novina i na web stranici Parlamentarne skupštine BiH.

Članovi komisije također su se žalili da su im dostavljani i nepotpuni podaci. Tako je u nekim izvještajima, recimo, nedostajao iznos valute, a korisnici donacija kojima su darovane sadnice, stada i poljoprivredne mašine također su donacije iskazivali u naturalnom obliku.

Navode i da je rad na ovom istraživanju pokazao da nije bilo dovoljno političke volje da se ovo pitanje riješi.

Ističu također da u nekim zemljama Europske unije istražne komisije imaju veće ovlasti te da mogu uručivati pozive svjedocima, mogu tražiti dostavljanje informacija i dokumentacije neophodne za provođenje istrage te da u slučaju neodazivanja pozivu komisije, postoje različite sankcije, od ukora komisije do zatvorskih kazni, a u nekim zemljama neodazivanje pozivu parlamentarne istražne komisije predstavlja i krivično djelo.

D.Kozina