Zbog neefikasnosti nadležnih oduzeta carinska roba propada u skladištima

Roba koju Uprava za indirektno oporezivanje oduzme u carinskim postupcima često  zbog dugog i neadekvatnog skladištenja, prilikom prodaje, dostigne duplo manju vrijednost od prvotno procijenjene, a nekada ju je čak i nemoguće prodati.

Neka skladišta nemaju fizičku zaštitu pa su zabilježeni slučajevi otuđivanja robe i provale u skladišta. Neka nemaju vodu i  struju, a neka prokišnjavaju. Problem je što se i sva oduzeta roba bila ona akcizna, tehnička, tekstilna, prehrambena skladišti u  istim prostorima. Roba je često smještena na podovima, nema zaštite od glodara koji su česta  pojava, kažu revizori. 

Kao poseban slučaj nedomaćinskog upravljanja navode primjer upravljanja oduzetim motornim vozilima. "Oduzeta vozila se uglavnom čuvaju na otvorenom prostoru. Opservacijom vozila u skladištima UIO u Gradiški, Mostaru i Sarajevu utvrđeno je da su vozila devastirana, dobrim dijelom uništena i većina ih nije u voznom stanju. Izloženi su uticaju vremenskih prilika i otuđenju sa vidnim oštećenjima. Pojedina vozila se više ne mogu okarakterisati kao motorna vozila, već su ista pretvorena u školjke'', navode iz Ureda za reviziju institucija BiH.

Zbog ovoga često se događa da veći broj vozila više nije u voznom stanju i da su zbog dugogodišnjeg stajanja skoro potpuno izgubila upotrebnu vrijednost. Pored gubitka, ista stvaraju troškove skladištenja koji su prema podacima UIO za period  2006.-2012. iznosili oko 630 tisuća KM. Prema podacima  UIO-a, krajem travnja/aprila 2013. godine u skladištima se nalazilo više od 2.500 vozila. Od ovog broja, oko 1.650 su pravosnažno oduzeta vozila. Ispitanici UIO su navodili da su vozila prilikom oduzimanja uglavnom bila u voznom stanju. U prilog ovome idu i analize desetak sudskih presuda o  oduzimanju vozila iz kojih je vidljivo da su ista oduzeta u voznom stanju.

Ovo nisu jedni problemi. Osim nedostatka adekvatnog prostora UIO kuburi i sa nedostatkom osoblja. Šefovi odjela za pružanje usluga pri regionalnim centrima često su primorani, kažu revizori,  da  improviziraju i ove poslove pretežno povjeravaju administrativnim asistentima, vozačima kako bi osigurali da se oduzeta roba smjesti, evidentira, čuva, proda, uništi ili donira, a da se pri tome ne nanese šteta UIO.

Osim toga revizori su analizom dostavljenih podataka utvrdili da za oko tri četvrtine oduzetih motornih vozila nije  procijenjena vrijednost, a vrijednost vozila koja su procijenjena iznosi oko 1,9 milijuna KM. Pored navedenog utvrđeno je da UIO ne raspolaže sa sveobuhvatnim informacijama koje su potrebne da bi se izvršila klasifikacija koja motorna vozila mogu biti puštena u  slobodan cestovni promet, uz ispunjenje tehničkih uvjeta, a koja ne, u skladu sa važeći  propisima.

Analiza je pokazala i da do kraja 2012. godine, UIO nije riješila pitanje oduzetih motornih  vozila. No, pohvalno je to da su u posljednje vrijeme intenzivirane  aktivnosti na rješavanju ovog problema  uključivanjem i drugih institucija BiH. 

Od donacija oduzete robe još ništa

Iako je prethodnih godina pokretana inicijativa da se roba koja se nalazi u skladištima donira potrebnim institucijama, umjesto da propada, to se još nije realiziralo. "Neaktivnosti i prepiska uključenih  institucija za rezultat ima da ni jedna donacija nije okončana. Nakon 2010. godine, UIO nije pokretala aktivnosti za doniranje oduzete robe. Sredinom 2010. godine VM BiH je na zahtjev UINO da se donose Odluka o doniranju  robe za nove spiskove robe tražilo od UIO prijedlog odluke sa mišljenjem Ureda za  zakonodavstvo i Ministarstva financija i trezora. UIO nakon toga navedeni prijedlog  Odluke nije dostavila VM BiH", navode revizori. 

D.Kozina