Biznismeni iz dijaspore u BiH se vraćaju kao poslovni anđeli

Nakon više od 15 godina srušen je zid između uspješnih biznismena iz bh. dijaspore i njihove nekadašnje domovine. I to se, naravno, nije dogodilo zahvaljujući vlastima nego privatnom sektoru koji je prepoznao potencijal i odlučio na organiziran način uključiti te uspješne ljude sa naših područja u projekte koje imaju za cilj razvoj poduzetništva i ukupne bh. ekonomije.

Ovaj ogroman potencijal koji se sastoji u obrazovanim i uspješnim ljudima koji trenutno posluju u nekim od najmodernijih društava svijeta u kojema su uspjeli stvoriti uspješne kompanije do sada je ležao neiskorišten iako je dijaspora često izražavala svoju volju i želju da svojim znanjem pomogne zemlji u kojoj su se rodili.  

Stav ignorancije prema tom potencijalu, čini se, polako se mijenja. To pokazuju i aktivnosti koje se posljednjih mjeseci događaju u našoj zemlji od formiranja mreže poslovnih anđela u okviru Bizoo projekta do konferencije koja je ovaj vikend održana u Mostaru.

''Smatram da je zemlja kojoj se jedna trećina svojih građana nalazi van granica bogata zemlja. Osobito ako je među njima veliki broj uspješnih biznismena'', kaže za eKapija.ba Edin Mehić, predsjednik Centra za zapošljavanje mladih-YES. Naime, Centar je prije nekoliko dana uspostavio Bizoo platformu koja će povezivati mlade ljude sa inovativnim idejama i poslovne anđele među kojima će se nalaziti i značajan broj naših uspješnih ljudi koji živi u inozemstvu.

Nažalost ti su ljudi zbog ratnih prilika morali otići, no zato je sada prilika da taj ogroman resurs koji imamo u tim ljudima, koji imaju pristup najmodernijim tržištima i tehnologijama i znanjima,  iskoristimo i vratimo u zemlju, smatra Mehić.

Prije samog pokretanja Bizoo projekta radili su neke manje projekte koji su imali za cilj testiranje tržišta kako bi se uvjerili da u BiH postoje mladi, talentirani ljudu koji imaju inovativne ideju i žeju da ih pretvore u stvarne biznise. Sa druge strane željeli su, priča Mehić, kroz start up vikende, te organiziranje dana poduzetništva i sl. vidjeti kakav je i postoji li uopće interes iz dijaspore da se uključe i da budu neka vrsta mentora na tim projektima.

''Reakcija nas je iznenadila jer smo shvatili da postoji veliki broj takvih ljudi. Jedan od njih je Adi Rupić koji je poslovni anđeo u projektu Bizoo i koji je uspješan biznismen u Švedskoj. Ono što je mene motiviralo u tom spajanju sa dijasporom jeste da je on rekao da je BiH doživio potpuno drugačije. Prvi put je imao priliku da radi sa ambicoznim i talentiranim ljudima i upoznao druge poslovne ljude zainteresirane da kreiraju nove vrijednost i vrate svoj dug društvu. On kaže da je to BiH koju želi vidjeti, a mi je želimo takvu prikazati'', kaže Mehić.

Osim njega, niz uspješnih poduzetnika iz SAD-u i Europe izrazili su želju da se aktivno uključe u mrežu poslovnih anđela tako da će ona uskoro biti proširena novim imenima. 

Mislimo da ćemo preko naše platforme, možda prvi put na organiziran način, uspjeti okupiti dijasporu koja će pomoći mladim ljudima da razviju svoje ideje i da ostvare uspješne biznise. Budući da nekada neće moći fizički sudjelovati u našim događajima razmišljamo da to osiguramo putem modernih načina komunukcije.

"Ovo je također primjenjivo i na ideje. Ako mogu uspjeti u Sarajevu nema razloga da ne uspiju bilo gdje u svijetu'', kaže Mehić. Nada se da ćeuskoro doći u situaciju da će imati više novaca od broja pristiglih ideja. ''Ideja sama po sebi ne znači puno. Realizacija ideje je  važnija i to je ono što investitori žele vidjeti tj. ljude koji žele naporno rade na njemom izvršenju'', kaže Mehić.

Povezivanje dijaspore i domaćih poduzetnika-šansa za uspjeh

Drugi događaj koji se prošli tjedan uklopio u priču o sve većem prepoznavanju dijaspore kao faktora koji bi trebali iskoristiti za razvoj zemlje je konferencija Connecto 20013. koja se održala u Mostaru u organizaciji Tehnološkog parka Intera. Ona je privukla oko 300 sudionika od čega 80-tak poduzetnika iz dijaspore. U Mostar su doletjeli sa svih strana svijeta.

Željko Matković, projekt koordinator u Tehnološkom parku Intera, kaže da su ovom konferencijom željeli da dijaspori pokažu potencijale BiH kako bi se napravile neke zajedničke investicije, te otvorila vrata za buduću suradnju i povezivanje poduzetnika i dijaspore.

Ono što je obećavajuće je da na konferenciji neće stati. Svjesni su da se jednom konferencijom ne može ništa puno napraviti. Zato im je u planu i organiziranje tematskih okruglih stolova na kojima je planirano uključivanje naših poslovnih ljudi iz dijaspore putem videolinka kako bi razmijenili iskustva sa domaćim poduzetnicima i dali im praktične savjete za poslovanje i izvoz na tržišta koja oni već dobro poznaju. "Ovo će biti od velike koristi domaćim kompanijama", smatra Matković.

Ono što je značajno je da je ova konferencija bila ustvari input od poduzeća sa kojima INTERA surađuje. Naime, ona su iskazala potrebu za određenim kanalom promocije kako bi se pokazalo da su proizvodi koji dolaze iz BiH kvalitetni. "Kroz razgovor sa kompanijama uvidjeli smo da njima jednostavno treba dobar glas vani. Shvatili smo da bi suradnja sa dijasporom bila idealna za tu priliku'', navodi Matković.  

Iako je privatni sektor napravio prvi korak u povezivanju sa dijasporom pomoć kako bi se što bolje iskoristio ovaj potencijal bit će potrebna sa svih nivoa vlasti  jer su oni ti koji mogu donositi strateški važne strategije, a ne kompanije.

Potencijal dijaspore još nije prepoznat u dovoljnoj mjeri Istraživanja koja se do sada rađena u BiH pokazala su da uloga dijaspore u razvoju BiH nije prepoznata. Potrebno bi bilo učiniti sustavno ispitivanje javnog mijenja o dijaspori i na temelju rezultata ispitivanja pokrenuti  komunikacijsku kampanju s ciljem podizanja svijesti javnosti o razvojnoj ulozi BiH dijaspore. Korist  ovakve kampanje bi mogla biti višestruka. Jedan od razloga je što javno mišljenje ima utjecaj na  stvaranje politika. S druge strane ovakvom kampanjom bi se „odalo priznanje“ postignućima pojedinaca iz dijaspore u matičnoj zemlji, što je jedan i od načina motiviranja iste za uključivanje u razvojne procese u zemlji. Treće, premda taj aspekt nije obrađen izvještajem je politička konotacija koja se veže uz  dijasporu. Ovakav pristup bi doprinio sagledavanju dijaspore iz druge perspektive, ističe se u studiji Razvojni potencijal dijaspore BiH, koja je rađena kroz projekt Programa zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP-a).

Danijela Kozina