Topčagić: Sajam šljive u Gradačcu je tradicija od koje ne mislimo odustati

Međunarodni Sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive u Gradačcu ove godine slavi dupli jubilej, 45 godina postojanja i 40 godina održavanja ove manifestacije. Sa direktorom sajma Huseinom Topčagićem razgovarali smo kako uspjeva da održi dugogodišnju tradiciju ove manifestacije, kako je zadovoljan ovogodišnjim sajmom (koji se održavao od 28. do 31.8.), te koliku podršku dobijaju iz vlasti.

Gradačački sajam ove godine slavi veliki jubilej, na koji način uspjevate da trajete svih 45 godina?

- Sajam ima dugogodišnju tradiciju, a mi u Gradačcu smo uspjeli da je očuvamo tako što živimo za tu manifestaciju. Ima jedna izreka koja kaže: „U Gradačcu se mjeri vrijeme do sajma i poslije sajma“. Mi kao organizator svake godine ovu sajamsku manifestaciju nastojimo iz početka praviti. Jako je bitno da imamo jedan kvalitetan pristup našim izlagačima, te da počnemo na vrijeme spremati manifestaciju. Mada vlada opšta kriza sajmova u BiH, mi nastojimo da ovu tradiciju očuvamo. I u ovo teško vrijeme uspjeli smo da sakupimo 280 izlagača što iz Bosne i Hercegovine, tako i iz susjednih zemalja. Međutim mi znamo da ovogodišnji sajam, prati niz programskih sadržaja, što je jako značajno. Tako da je sajam prilika da se vidi dokle smo stigli u privredi i šta nam je to činiti u narednom periodu. Mi kao sajamska kuća u narednom periodu možemo primiti i veći broj izlagača na sajmu, a kako se bude razvijala privreda i prehrambena industrija u BiH, te kako budu eminentne firme na našem sajmu, to će na neki način biti magnet i za firme iz susjedstva.

Koliko su trajale pripreme za sajam?

- Mi obično kažemo kad se završi jedan sajam, mi počnemo pripreme za naredni. Već u ovoj godini, prije Nove godine mi obavjestimo privredne subjekte o vremenu održavanja narednog sajma. Ali te pripreme aktiviramo već negdje u februaru, martu. Tih nekih šest- sedam mjeseci je potrebno da se kvalitetno pripremi sajam s obzirom da nas u organizaciji nema puno.

Koji su izazovi sa kojima se susrećete u organizaciji sajma, te koji su problemi na koje nailazite?

- Mi kao organizatori smo spremni da prihvatimo sve izlagače koji žele da izlažu. No problem je što firme nemaju sredstva da izdvoje za nastup na našem sajmu bez obzira što imamo na neki način podršku Federalnog ministarstva poljoprivrede, a neki firme mogu aplicirati u ovom ministarstvu da dobiju dio troškova. Međutim i dalje imamo taj problem da je broj izlagača 280, mada očekujemo u narednom periodu da će se popraviti to ukupno stanje, te da će firme biti sposobnije da kvalitetnije i sa većim štandovima nastupaju na sajmu.

Jeste li nekada došli u iskušenje da prekinete tradiciju održavanja sajma?

- Mi smo jedino prekinuli sajam u ratnom periodu od '92 do '95 godine. Bez obzira na tešku situaciju sada mi ne želimo da prekinemo manifestaciju, jer mogu da kažem da ova sajamska manifestacija afirmiše Gradačac na svim poljima. Afirmišemo prije svega privredu u Gradačcu, te afirmišemo Općinu, tako da je na nama da još kvalitetnije pripremamo ovu sajamsku manifestaciju. Vidim da su ljudi zadovoljni jer mi u gradu u večernjim satima imamo 10 do 15 000 ljudi. To je rijetkost gdje vidjeti. I mi tu svoju šansu ne želimo da propustimo, prije svega zbog tradicije, a i to nas obavezuje voćka šljiva da nastavimo taj istorijski hod ove sajamske manifestacije. Mi smo krenuli od Dana šljive, pa smo eto došli do Sajma poljoprivredne i prehrambene industrije, odnosno Sajma šljive. Ostavili smo ime šljive u nazivu baš zbog te tradicije.

Kako vidite sajam u narednih pet godina?

- U narednih pet godina očekujem da u BiH dođe do privrednog razvoja, da će se više izdvajati sredstava za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, tako i za prerađivačke kapacitete. Očekujem da ćemo mi kao država biti sposobniji da pristupimo IPA fondovima, gdje ćemo povući veći dio sredstava, te da ćemo razviti poljoprivredu i prehrambenu industriju u Bosni i Hercegovini. Mi imamo te resurse, samo tu šansu treba iskoristiti. Na kraju krajeva, danas je najeftinije radno mjesto u poljoprivredi i mi to moramo iskoristiti. Šteta je što nemamo Ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou, tako da i raspodjela poticaja bude na državnom nivou i da dovedemo u ravnopravan položaj sve proizvođače.

Ko vas podržava iz vlasti?

- Mi trenutno imamo dobru podršku naših sponzora, onda imamo na neki način podršku lokalne zajednice, kantona i Federacije, a jednim dijelom ove godine podršku Vijeća ministara i Vanjskotrgovinske komore.

Jeste li zadovoljni podrškom?

- Moramo biti zadovoljni s obzirom kakvo je stanje u državi i u budžetima na svim nivoima, te stanje u privredi uopšte. No podrška bi mogla biti i kvalitetnija, u svakom pogledu, ne samo finansijskom. Mislim da u samu organizaciju sajma treba više da se uključi i Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, kao i Federalno, te komore. Treba svi zajedno da se još ozbiljnije pripremamo za ovakve sajamske manifestacije.

Razgovarala: Aida Šulović