Nove izmjene Zakona: Rekordni iznosi taksi za žalbe na javne nabavke

Nakon što su prošlog mjeseca su u Službenom glasniku BiH objavljene izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, brojni gospodarstvenici su već iskazali svoje nezadovoljstvo, prije svega povećanjem taksi prilikom podnošenja žalbi, ali i odredbom koja kaže da od 18.11. 2013. sve žalbe podnešene za ugovorne organe sa sjedištem u entiteima ispod 800.000 KM neće biti razmatrane do formiranja ispostava Ureda za žalbe u Mostaru i Banja Luci.

Govoreći o ovim odredbama Rajko Kecman, predsjednik upravnog odbora udruženja Tender, kaže da su takse za žalbe troduplo veće u BiH u odnosu na Srbiju, Hrvatsku i druge zemlje. Tako takse za žalbe u Slovačkoj nisu ni uvedene jer se željelo potaknuti ponuđače na njih kako bi se smanjila mogućnost korupcije. 

''Ovi iznosi za takse su svojevrsni rekord u regiji. Nažalost, nisu jedini u BiH. I po transparentnosti smo najlošiji. Samo se oko 25 posto javnih nabavki provodilo javnim postupkom koji se jedino oglašava, a 75 posto se provodi u četiri oka. Ovo je rekord nad rekordima. U 2012. je podneseno 2.165 žalbi na procedure javnih nabavki i to samo na ovih ¼ nabavki koje su išle javnim oglašavanjem. I to je svjetski rekord'', iznosi Kecman ovu žalosnu statistiku.

Navodi da su takse za pokretanje žalbi prije kretale od 20 do 100 KM u ovisnosti od veličine projekta, a novim izmjenama su one povećane u rasponu od 500 KM do 25.000 KM. To je rekord kojem se do sada nitko nije približio, navodi on.

Govoreći o novinama koje se odnose na proširenje kapaciteta Ureda za žalbe i  formiranje ureda za žalbe i u Mostaru i Banja Luci kaže da će time biti  uposleno još 10 ljudi i da je to samo teret na proračun. "Danas naš ured ima 6 zaposlenih. Makedonija i Srbija imaju 7, Crna Gora ima 6, a mi ćemo imati 16 zaposlenih na ovim poslovima. Znači imat ćemo tri puta više radnika na ovim mjestima. Jedina svrha ove izmjene zakona je pozicioniranje stranačkih kadrova pred izbore kako bi mogli mogli pljačkati javni novac u predizborne svrhe'', navodi Kecman.  

Iz institucija, kao osnovu za ove izmjene navode to da će povećanje taksi spriječiti da se ponuđači žale samo da bi, nekada i namjerno,  blokirali proces realizacije pojedinih projekata.

Kecman se na slaže sa tim. Ističe da je prosjek uvaženih žalbi ponuđača od drugostupanjskog organa do sada iznosio 65 posto što, navodi, znači da se ponuđači ne žale bezveze. "I ovo što se poništava, negdje oko 35 posto, je uglavnom zbog kašnjenja za zakonsko podnošenje žalbe koji je prema važećem zakonu iznosi 5 dana.  Iz tih razloga se gube procesi, a ne iz suštinskih", navodi naš sugovornik.

Kecman očekuje da će danas ili idućih par dana konačno pojaviti i prijedlog novog Zakona o javnim nabavkama koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru. Nažalost, to, kaže, neće ići od Vijeća ministara. Podsjeća da se nacrt, koji  je radila Agencija za javne nabave BiH, i koji je VM-u predan u kolovozu/avgustu prošle godine, "krčkao" u ladicama ove institucije već više od godinu, da bi, navodi, na predposljednjoj sjednici bila donesena odluka da ga treba vratiti Agenciji na doradu jer je  Ministarstvo obrane na njega već uputilo 22 amandmana koja je Tender inicirao.

Sada je Ministarstvo naložilo Agenciji da ugradi te izmjene i da uputi prijedlog zakona u parlamentarnu proceduru.

Mubera Kadrić, direktorica Centra za razvoj poduzetništva, europske integracije i poslove sa inozemstvom pri Privrednoj komori KS, kaže da  Komora još nije donijela stav  o pitanju odredbi izmjena zakona o javnim nabavkama ali navodi da će povećanje naknada i nerješavanje žalbi na vrijeme biti dodatna oteržavajuća okolnost za gospodarstvenike u ovim, ionako teškim vremenima. 

''Ove izmjene i dopune su ključne iz percepcije ponuđača i prevencije korupcije jer se odnose na rješavanje žalbe u drugostupanjskim organima, odnosno na novu organizaciju Ureda za razmatranje žalbi i takse koje se podnose u postupcima javnih nabavki'', navode iz kompanije ZAMM media Consulting koja je tražila i izjašnjavanje drugih članica Privredne komore KS-a, čiju su član, kako bi se reagiralo u cilju zaštite sustava javnih nabavki.

D.Kozina