Pierre Mirel za eKapija.ba: BiH riskira značajan gubitak sredstava iz IPA-e

Za pet godina vidim BiH već kao zemlju kandidata koja pregovara o pristupanju EU, kazao je Pierre Mirel, sada već bivši direktor za Zapadni Balkan u Direktoratu za proširenje Europske unije, u svom oproštajnom intervjuu za eKapija.ba.

Mirel je, naime, nakon 32 godine rada u Europskoj komisiji u krajem prosinca/decembra prošle godine otišao u mirovinu. Od 32 godine rada u Europskoj komisiji, 23 godine je proveo na pitanjima proširenja.

Što se tiče toga hoće li nakon ovog posla uživati u mirovini ili ići u privatne vode ističe da ne namjerava pokretati nikakve aktivnosti u privatnom sektoru, te da bi bio oduševljen da posjeti BiH privatno.

Ovaj stručnjak, koje je veliki dio svog radnog vijeka proveo upravo na radeći na procesu proširenja EU, kazao nam je nešto više o njegovom viđenju situacije u BiH, o IPA fondovima i koristima za građane te o drugim aktualnim pitanjima koja su pred BiH na njenom putu ka EU. 

Je li do sada bilo slučajeva da je zemlji na njenom putu ka EU suspendirana sredstva iz IPA fondova?

Uredba za Instrument za predpristupnu pomoć (IPA) koja je trenutno na snazi sadrži određeni član vezan uz obustavu pomoći. Ovaj član do dana današnjeg nije bio korišten kao osnova za suspenziju pomoći. Što se tiče nedavne Komisijine odluke da umanji prethodno predviđena sredstva iz IPA 2013 programa za BiH, uz podršku država članica EU, treba reći da se ova odluka ne odnosi na suspenziju pomoći nego prije na redukciju prehodne indikativne alokcije predviđene za BiH višegodišnjim indikativnim financijskim okvirom.

Koliko će gubitak sredstava iz IPA-e negativno utjecati na BiH i na koji način? Što će to značiti za buduće korištenje sredstava, odnosno za pripreme BiH za korištenje drugih fondova EU-a?

Utjecaj gubitka sredstava IPA 2013. nacionalnog programa je očigledan. Za sljedećih 3 do 4 godine, BiH neće moći koristiti potporu EU-a za razvoj velikih infrastrukturnih projekata, kao što su SEETO, a modernizacija cesta i željezničkih pruga će biti odgođena. Ovo uključuje i podršku od Western Balkans Investment Framework (WBIF). Ostali rezovi će utjecati na rad policijskih institucija i parlamenata, Uprave za neizravno oporezivanje i sudjelovanje BiH u programima EU.

Dok smanjuje program, Komisija pazi da ne eliminira projekte od kojih koristi imaju direktno građani  i ranjive skupine, kao što su programi socijalne inkluzije u obrazovanju, stambenog zbrinjavanja, Roma, razminiranje i pomoć za sektor malog i srednjeg poduzetništva.

Ako BiH nastavi sa neispunjavanjem uvjeta EU za IPA pomoć riskira ne samo značajan gubitak sredstva iz  IPA fondova od 2014. - 2020., nego i podršku za značajne europske fondove kao što su Fond za ruralni razvoj, Europski socijalni fond i Fond za regionalni razvoj.

Interesantno je da su građani neslaganje počeli izražavati tek kada je odluka o smanjenju sredstva usvojena, iako je EK upozoravala da će se dogoditi ako političari ne ispune uvjete. Nekoliko organizacija za ruralni razvoj izrazilo je svoje nezadovoljstvo, čak je u Tužiteljstvo pokrenulo istragu o neimplementaciji presude Sejdić-Finci što je dovelo do gubitaka sredstva iz IPA-e. Mislite li da su ove reakcije zakašnjele?

Građani su izrazili nezadovoljstvo već ranije, na primjer nakon otkazivanja tekućeg IPA projekata za sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja u rujnu/semptembru. Očekivali smo da će političari reagirati brže i poduzeti potrebne korake kako bi Europska komisija mogla donijeti puni IPA 2013 programa za BiH. Nažalost, to se nije dogodilo.

Koliko je to apsurdno u kontekstu da zemlja, mala i srednja poduzeća, turistički sektor očajnički trebaju novac?

Instrument pretpristupne nudi bespovratna sredstva za podršku zemljama na njihovom putu priključenja EU. Teško je shvatiti kako se neka zemlja može odreći tih sredstava.

Kako vidite ukupnu situaciju u BiH u kontekstu pridruživanja EU iz sadašnje perspektive. Gdje smo u odnosu na druge, susjedne zemlje? Mislite li da ovaj proces uopće ima smisla za BiH, kada političari koji su na vlasti ništa ne rade po tom pitanju? 

Situacija u zemlji u kontekstu pristupanja EU se ne popravlja. Sve ostale zemlje se kreću prema naprijed,  ali ne i Bosna i Hercegovina. Nema sumnje da je neophodno da zemlja nastavi naporno raditi kako bi uhvatili korak s ostalim zemljama u regiji na putu ka EU. Politički lideri čini se imaju namjeru odugovlačiti proces, umjesto pokretati ga naprijed.

Mi smo jedina zemlja koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, a koji već godinama kršimo. Gdje vidite rješenje situacije za BiH?

Postoje kršenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i Privremenog sporazuma koji je na snazi. Ključno kršenje odnosi se na implementaciju presude Sejdić-Finci budući da je član 2 SSP-a jasno kaže da zemlja  mora poštovati ''demokratske principe i prava proglašena u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima kao što je i definirano u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima''.

Također, BiH se kreće sve više i više ka protekcionističkoj politici kada se radi o slobodnoj trgovini i trgovinskim integracijama. Domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji je data preferencija u odnosu na uvoz takvih proizvoda u BiH. Ovo se odnosi prije svega na proizvode iz Hrvatske, za čiji se uvoz sada moraju plaćati carine. A BiH nije spremna pregovarati s EU-om za adaptaciju trgovinskih koncesija za Hrvatsku, uzimajući u obzir tradicionalnu trgovinu obje zemlje prije ulaska Hrvatske. Ovo je suprotno od slobodne trgovine sa EU za koju je BiH potpisala SSP i na kraju protiv načelne ideje o zajedničkom EU tržištu.

Politički lideri pokušavaju postići dogovor oko presude Sejdić-Finci već godinama. Za BiH građane je ovo već na mitskoj razini budući da izgleda da je dogovor tako teško, pa skoro i nemoguće postići.  Političari u regiji uspjeli su riješiti daleko teža pitanja. Mislite li da je zadatak koji je pred njima doista tako težak ili se radi samo o tome da oni nisu dorasli ovom izazovu?

Posao političara je postizanje dogovora, a kako bi došli do njih moraju da rade kompromise. Zbog toga su oni i izabrani na određene pozicije. Nema političkog posla koji je previše težak za uraditi ako se političari/ke odluče da će to učiniti. Kada postoji volja, postoji i način. Sa pravom ističete da su drugi lideri uspjeli riješiti još teže probleme. Ja samo želim podsjetiti na uspješne dogovore između Srbije i Kosova.

Mehanizam kooridnacije –još jedna mitska slika za građane. U praksi je to političko ili tehničko pitanje? Prema našim informacijama domaći predstavnici nisu uspjeli postići dogovor o ovom pitanju. Kako situacija sada izgleda? Koliko je urađeno do sada? Postoje li ikakvi znakovi kompromisa?

Uspostava koordinacijskog mehanizma je tehnička, ali sa druge strane i duboko politička stvar. To je u osnovi model na koji će zemlja komunicirati sa EU i preuzimati političke i zakonske obveze sa obzirom na njen veoma rasprostranjen sklop nadležnosti između država, entiteta i kantona. Koordinancija je potrebna kako bi se efikasno transporniralo zakonodavstvo EU u primjenjivo zakon u BiH, bilo na državnoj, entitetskoj ili kantonalnoj razini. Npr. kompatibilne ekološke dozvole sa EU za industrijske fabrike trebaju biti izdate na usklađen način u cijeloj državi, bez obzira ko je nadležan. Koordinacijski mehanizam bi osigurao da vlasti u Tuzli, Mostaru, Banjaluci, Sarajevu ili Brčkom ispunjavaju ovaj zahtjev. Nekoliko država članica EU, koje su organizirane na decentraliziran način, uspješno su uspostavile svoj mehanizam koordinacije.

Što biste poželjeli BiH u idućoj godini?

Želim da poltiičati iskoriste povijesnu priliku i postignu dogovor  koji će BiH dovesti korak bliže EU i te na taj način sustignu susjedne zemlje, a sve u cilju boljitka svojih građana, a prije svega mladih.

Gdje vidite BiH za idućih pet godina?

Sa riješenim unutarnjim problema kako se približava EU, a možda u sljedećih pet godina već kao zemlju kandidata koja pregovara o pristupanju.

 

Razgovarala: Danijela Kozina

Foto: www.radionrg.net