McGuffie: Pitanja slobode medija na vrhu prioriteta

Pitanja slobode medija i dalje su na vrhu liste prioriteta procesa proširenja EU, a EU usmjerava svoju finansijsku pomoć na ovaj prioritet, izjavio je u razgovoru za Fenu glasnogovornik Delegacije Evropske unije u BiH Andy McGuffie.

Naglasio je kako su sloboda izražavanja i sloboda medija  ključni indikatori spremnosti zemlje da postane članica EU. Profesionalni, nezavisni i nepristrasni mediji su jedan od najbitnijih aspekata uspješnog demokratskog društva i predstavljaju osnovne vrijednosti EU.

U godišnjem Izvještaju Evropske komisije o napretku navedeni su glavni nedostaci u tom domenu. Prioriteti u ovom sektoru navedeni su u posljednjem Izvještaju o napretku BiH, koji je objavljen u oktobru 2013. godine, gdje su konstatovani sve veći politički i finansijski pritisci na medije, te pitanja u vezi sa uređivanjem i funkcionisanjem javnih emitera. Također je konstatovano da nije završena reforma javnih servisa i da korporacija javnih emitera nije formirana.

"Pitanja slobode medija i dalje su na vrhu liste prioriteta procesa proširenja EU, a EU usmjerava svoju finansijsku pomoć na ovaj prioritet. Nakon konferencije EU SpeakUp!, održane u Briselu u junu prošle godine, EU je održala nekoliko rundi konsultacija o svojim smjernicama za politiku slobode medija sa stručnjacima za medije, partnerima iz međunarodne zajednice koji se bave slobodom medija i sa domaćim akterima. Regionalni projekat EU TACSO (tehnička pomoć za organizacije civilnog društva) u BiH, u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u BiH, u decembru 2013. održao je zadnju rundu konsultacija sa akcentom na budućoj pomoći sa ciljem postizanja slobode medija u BiH", naveo je McGuffie.

Ove konsultacije okupile su predstavnike medija u BiH koji su dali vrijedne prijedloge o načinu usmjeravnja finansijske pomoći EU u domenu slobode medija u zemljama u procesu proširenja u periodu od 2014. do 2020. godine.

Glasnogovornik Delegacije EU navodi kako su komentari pokazali da se problemi u slobodi izražavanja i medija u BiH ne razlikuju od problema u ostalim zemljama zapadnog Balkana. U razgovorima je naglašeno da akcenat treba staviti na obezbjeđivanje pravnog ambijenta za slobodu medija, raznolik medijski sadržaj, kao i nezavisne i odgovorne medije, te podizanje medija na moderan nivo u oblasti internog upravljanja, uz povećanje kapaciteta i reprezentativnosti novinarskih profesionalnih organizacija.

Očekuje se da će IPA 2 obuhvatiti određena sredstva za regionalni program (na osnovu navedenih smjernica) za jačanje slobode izražavanja i medija generalno u regionu koji je u procesu proširenja. Ova regionalna sredstva biće usmjerena na postizanje većeg nivoa slobode medija.

McGuffie je istaknuo kako je EU nekoliko puta ponovila da završetak reformi u sistemu javnog emitovanja (PBS), što podrazumijeva osnivanje PBS korporacije, koja je neophodna za digitalizaciju, predstavlja jedan od ključnih prioriteta u sektoru medija u BiH, kao i jačanje postojećeg radiodifuznog sistema.

U tom kontekstu, Evropska komisija je potpisala memorandum o razumijevanju u pogledu partnerstva između EU i Evropske radiodifuzne unije (EBU), na osnovu kojeg se omogućava demokratska uloga javnih medija u zemljama obuhvaćenim politikom proširenja EU.

Jedan od bitnih ciljeva ovog partnerstva je podrška EU u svrhu unapređenja ekonomske situacije, autonomije i odgovornosti prema javnosti radi oslobađanja potencijala u domenu javnih usluga i punog ispunjavanja evropskih standarda. Ova pomoć usmjerena je na sva tri javna emitera u BiH, a glavna svrha memoranduma je podrška razvoju nezavisnih i održivih javnih medija u službi demokratskog društva.

McGuffie je podsjetio da je komesar Stefan Fuele potvrdio ove ciljeve na konferenciji SpeakUp!, koju je organizovala Generalna direkcija za proširenje 20. juna u Briselu.

"Ukoliko rok za digitalizaciju bude propušten, moguće je da građani BiH neće moći da prate određene programe kao što su Eurovizija, evropski fudbalski kup, razmjena evropskih vijesti. Cijeli region napreduje u digitalizaciji, npr. Hrvatska je završila taj proces u oktobru 2010. godine, a Srbija će uskoro završiti proces digitalizacije. U slučaju da rok ne bude ispoštovan, bit će pogođeno tržiše medija u BiH, a klijenti iz BiH neće imati uslugu kao ostatak Evrope", upozorio je McGuffie.

Konstituirajuća sjednica Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) bit će održana naredne sedmice, a javni servisi su uputili zahtjev za ukidanje odluke Vijeća o smanjenju minutaže javnim servisima sa šest na četiri minute komercijalnog vremena po satu.

Upitan šta Evropska komisija ocekuje od RAK-a, McGuffie je kazao da je to pitanje konstatovano u posljednjem izvještaju o napretku i "mi pomno pratimo razvoj događaja".

"Smatramo da bilo kakva kredibilna odluka o tako osjetljivim pitanjima zahtijeva nezavisnu i sveobuhvatnu analizu radiodifuznog sektora u BiH. Ponuda EU da angažuje TAIEX kao pomoć na izradi takve analize i dalje stoji. RAK uređuje oblasti koje su izuzetno bitne za građane BiH i buduću demokratizaciju ove zemlje, i očekujemo da će regulatorne funkcije slijediti ključna evropska načela uređivanja. Ova načela obuhvataju nezavisnost u odnosu na sve spoljne interese i nepristrasno i transparentno vršenje ovlašćenja. U skladu sa načelima uređivanja, očekujemo da RAK donosi objektivne, obrazložene odluke u transparentnom procesu i na osnovu kompletnih javnih zapisa. Svi ovi faktori su veoma bitni pošto veća nezavisnost regulatora mora biti u ravnoteži sa strožijim zahtjevima u pogledu njegove odgovornosti", kazao je McGuffie.