Nobelovac Zapata: Prirodne katastrofe donose štete, ali i mogućnosti

Nobelovac Ricardo Zapata Marti, kojeg je Europska unija angažirala da vodi procjenu potreba za sanaciju šteta u BiH nastalih nakon katastrofalnih poplava, u razgovoru za eKapija.ba kaže da su timovi za procjenu na terenu i da intezivno rade kako bi stigli do 18. lipnja/juna završiti sav posao.

Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini / EUSR odredila je tim za koordinaciju rada tijekom procjene potreba za oporavkom. Sve se radi u tijesnoj koordinaciji sa Ujedinjenim nacijama, Svjetskom bankom, državama članicama EU i vlastima BiH,a ovo izvješće će biti važan dokument kako domaće vlasti tako i međunarodne organizacije prilikom odlučivanja o fondovima za pomoć.

Zapata Marti je do sada sudjelovao u brojnim misijama procjene šteta uzrokovanih katastrofama kao što su one u Južnoj Americi, Karibima, Africi kao i  nakon razornog zemljotresa na Haitiju. On je također kooridinirao prilikom izrade Priručnika za socioekonomsku i okolišnu evaluaciju prirodnih katastrofa koji trenutno koristi Svjetska banka i druge međunarodne institucije.

Nobelovu nagradu je dobio 2007. zajedno sa ostalim članovima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

U pripručniku stoji da ovakve katastrofe mogu biti i prilika za zemlje pogođene prirodnim katastrofama kakva je ova što je zahvatila našu zemlju. U kojem se smislu to može primjeniti na BiH?

Katastrofe ovakve vrste donose velike štete, ali i mogućnosti. Ovo je prilika da unaprijedite stvari u kojima ste zaostajali prije katastrofe kao što je infrastruktura, kapaciteti, institucionalna rješenja kao i sustav ranog upozoravanja. Ovo je također i bila prilika da se vidi kako je ljudska solidarnost još prisutna i djeluje i kako može biti korištena za izgradnju lokalne sredine.

Bili ste u velikom broju zemalja koje su preživjele ovakve kataklizme. Koliko je u prosjeku potrebno godina za oporavak? 

To uvijek ovisi od nekoliko stvari. Prije svega od opsega šteta i gubitaka te potreba koje se nakon toga pojavljuju. Ukoliko su one velike i ukoliko zemlja nema dovoljno financijskih sredstva tada taj oporavak traje duže.  Druga važna stvar su tehnički kapaciteti institucija, odnosno sposobnost da se nosi sa ovim problemima. To mi zovemo kapacitet apsorpcije. U ovom drugom dijelu ste dosta bolji nego neke druge zemlje.

Što bi trebali biti prioriteti u obnovi?

Prvo bi se trebalo raditi na obnovi domaćinstava da se ljudi mogu vratiti svojim kućama i onda morate gledati da obnovite infrastrukturu koja je uništena. Potrebno je također gledati kako uvesti zaštitne mjere kao što su zaštita od poplava. Područje na kojem je BiH ima brojne opasne i rizične faktore kao što su potresi, a tu je i faktor klimatskih promjena koje čini da je vrijeme promjenjivije i nepredvidljivije i to je područje na koje trebate kratkoročno i dugoročno obratiti pozornost.

Koje se trenutno aktivnosti provode u procjeni šteta u BiH?

Timovi za procjenu šteta (koordinacijski i terenski) već intezivno rade. Fokus je na šest glavnih sektora će nam dati potpunu sliku o tome što je potrebno BiH i to promet, energetika, stambeno zbrinjavanje, poljoprivreda, vodosnabdijevanje i kanalizacija, suzbijanje poplava kao i sredstva za život i zapošljavanje. Ovo će biti jedan instrument koji će usmjeriti pomoć kako domaćih institucija tako i stranih donatora kako bi se ciljano moglo pomoći ona područja kojima je to najpotrebnije. To će također biti korisno i za budući planirani proces oporavka.

Razgovarala: D.Kozina