Stanovništvo poplavljenih područja dobiva elektronske kartice za plaćanje?

Privredna komora RS dostavila je juče Ministarstvu finansija RS spisak od 183 privredna subjekta koja su izrazila spremnost da s poplavljenim stanovništvom posluju preko elektronskih kartica koje će dodjeljivati Vlada RS, a na kojima će se nalaziti 5.000 maraka.

Na spisku, koji se nalazi na zvaničnoj internet stranici Komore, su preduzeća koja se bave proizvodnjom i prometom građevinskog materijala i materijala za instalacije, namještaja i tehničkih uređaja u domaćinstvu, stolarije, keramike i druge robe sa već utvrđenog spiska koja se može kupiti elektronskom karticom.

"S obzirom na to da prijave i dalje kontinuirano stižu, Privredna komora RS smatra da bi u narednim danima trebalo ostaviti mogućnost za dopunu liste privrednih subjekata, a očekujemo da nam se jave i komunalna preduzeća", kazao je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.

Inače, najbolju ponudu poplavljeni građani imaće u Banjaluci i Bijeljini, s obzirom na to da se u njima nalazi najveći broj preduzeća sa spiska, a zainteresovanost su pokazale i firme iz Doboja i Šamca, tako da će građani iz ova dva poplavljena grada lakše i brže moći doći do potrepština za obnovu.

Sa druge strane, domaćim preduzećima sa spiska otvorena je prilika za zaradu i profit, s obzirom na to da će se boriti za dio kolača teškog 150 miliona maraka, koliko je planirano da se pusti u opticaj preko elektronskih kartica.

Goran Radivojac, ekonomski analitičar, kaže kako će od opredjeljenja građana da li da kupe namještaj, građevinski materijal ili nešto treće zavisiti koliko će neko preduzeće da zaradi, kao i koliko će novca sa vaučera građani uopšte iskoristiti.

Za potencijalne probleme s kojima bi se privrednici mogli suočiti on vidi plaćanje PDV-a bez odlaganja, kao i čekanje na naplatu.

"Na početku i u prelaznom periodu preduzeća sa spiska će biti izložena dodatnom finansijskom naprezanju zbog PDV-a koji se mora platiti odmah po realizaciji robe, a novac će morati čekati", kazao je Radivojac.

Kako je ocijenio, ovaj način poslovanja je oblik kooperacije između proizvođača i krajnjih potrošača, tako da neće biti slobodnog tržišta, jer je spisak preduzeća ograničen.

Prema njegovim riječima, ideja pomoći poplavljenima putem vaučer metode bila je jedino moguće rješenje u situaciji nastaloj nakon poplava, jer su u tome svoj interes pronašli kako privrednici, tako i stanovništvo, a posebno javni sektor.

"Javni sektor ne raspolaže gotovim novcem, jer bi u suprotnom poplavljenima uplatili na tekuće račune po 5.000 maraka", kazao je Radivojac.

Paralelno s poslovima koji se vode na pomoći stanovništvu u sanaciji štete od poplava, zadržavanje radnih mjesta jedno je od pitanja koje je razmatrano na jučerašnjem sastanku Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, razvojnih agencija i odjeljenja za privredu u lokalnim zajednicama.

Milan Simić, načelnik Odjeljenja za privredu opštine Šamac, kazao je kako je ova lokalna zajednica uputila prijedlog Vladi RS za podsticaj zadržavanja broja zaposlenih, s obzirom na to da je već 50 privrednih subjekata podnijelo zahtjev za privremeni prekid djelatnosti, te da je aktuelno otpuštanje radnika.

"To će za opštinu Šamac biti katastrofa. Očekujemo da će u narednih mjesec dana biti više od 1.000 odjavljenih radnika u Poreskoj upravi, što je jedan od epiloga i posljedica ove poplave", kazao je Simić.