Veliko pospremanje u BiH: 'Štele' u dodjeli poticaja uskoro prošlost

Nakon što je Vijeće ministara BiH prije nekoliko dana, većinom glasova, usvojilo prijedlog zakona o sustavu državne pomoći, polako se počela rađati nada da bi BiH mogla steći uvjete da preda aplikaciju za kandidatski status u EU. Ipak, u kojem će obliku i hoće li uopće biti usvojen ovisit će o Parlamentu koji bi ga uskoro trebao razmatrati.

No, mnogi će se upitati zbog čega je ovaj zakon baš toliko važan. Naime, uspostavljanje zakonskog okvira za kontrolu državne pomoći i formiranje institucije koja će nadzirati dodjelu novca iz državne kase kompanijama, jedan je od tri uvjeta koje BiH još mora ispuniti da bi mogla uopće razmišljati o aplikaciji. Na njegovo usvajanje se čeka već nešto više od godinu dana, a BiH je zbog političkih neslaganja oko ovog pitanja dovedena u situaciju da krši nekoliko međunarodnih sporazuma, između ostalog, Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između Europske zajednice i BiH i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.

Zašto je važan zakon o državnoj pomoći?

Davor Vuletić, magistar europskih studija i član skupštine nevladine organizacije "Vanjskopolitička incijativa BH", koja se zalaže za poticanje debata među akademicima, aktivistima te tvorcima politika i odluka u BiH, za eKapija kaže da pored političke važnosti (uvjeta za aplikaciju) on ima čak i veći značaj za konkretne ekonomske procese u BiH. Njime bi se, naime, trebao osigurati sustavniji pristup podjeli javnog novca.

Korist od ovog zakona trebali bi imati i ekonomski zapostavljeni regioni, koje će vlasti morati identificirati i u njih usmjeravati većinu sredstava kako bi postigli ravnomjeran ekonomski razvoj.

Zakon će postaviti velike izazove pred vlasti, ali i kompanije."Vlasti u BiH će biti primorane da strateški pristupaju odobravanju državne pomoći sukladno standardima EU. Morat će prethodno definirati prioritete i svrhu pomoći kao i rezultate koji se od dodjele pomoći očekuju. Morat će biti uspostavljen inventar državne pomoći, tj. popis svih pomoći sa svih razina vlasti kako bi utvrdili tko, kako, koliko i pod kojim uvjetima daje privatnim i javnim firmama u BiH sredstva i o tome godišnje izvještavati EU, te na taj način povećati transparentnost javnih rashoda", kaže naš sugovornik.

S druge strane gospodarstvenici će morati biti sustavniji u svojim zahtjevima prema vlastima. Oni će morati detaljno elaborirati svoje zahtjeve za pomoć u pravcu kriterija koje zakon postavlja i odgovarati ukoliko bude izostali rezultati zbog kojih je pomoć data.

Previše transparentnosti za BiH?

Sagledajući stanje u ekonomiji i činjenicu da veliki broj firmi preživljava upravo na osnovu subvencija sa različitih razina vlasti, skeptični dio javnosti već postavlja i pitanje - koliko je ustvari naša ekonomija spremna za ovaj zakon?

Vuletić kaže da je bh. ekonomija generalno nespremna u regionalnim i u globalnim okvirima za ovaj zakon, ali smatra da što se prije počne prilagođavati standardima poslovanja u EU, to će biti bolje za nju. "Ovaj zakon u tome samo može pomoći jer bi trebao da unese više transparentnosti i svrsishodnosti u javnim rashodima za poticaj gospodarstvu te pomagati onima koji ulažu u znanje, istraživanje i razvoj, obuku ljudi, uštedu energije i kvalitetu proizvoda i usluga, a sve u korist krajnjeg potrošača", smatra on.

Ovaj Zakon će također definirati dozvoljene i nedozvoljene svrhe državnih pomoći, načine dodjele i iznose, a njegov cilj je da regulira sam proces dodjeljivanja državnih pomoći svih nivoa vlasti općina, kanton, entitet ili Brčko Distrikt.

Neće svaka pomoć kompanijama biti zabranjena

Napominje da da nije svaka državna pomoć štetna niti zabranjena sa stajališta EU-a. Radi se o tome da se u Europskoj uniji smatra da iznos od 200.000. eura dodjeljen jednoj fimi, bilo državnoj ili privatnoj, u razdoblju od tri godine predstavlja potencijalnu opasnost za narušavanje konkurencije na tržištu EU, jer se druge firme koje tu pomoć nisu dobile onda nalaze u lošijem položaju.

"Taj sporni iznos se mijenja s vremenom i povećava sukladno procjenama ekonomskih stručnjaka u EU. Stoga je obaveza Bosne i Hercegovine da spriječi dodjele državnih pomoći sa svih razina vlasti ako one prelaze sporni iznos od 200.000. eura po jednoj firmi tijekom razdoblja od tri godine, ukoliko narušavaju konkurenciju i vanjsku trgovinu između Bosne i Hercegovine i EU odnosno njenih država članica. Dakle, ovo je zakon koji se primarno odnosi na pitanja vanjske trgovine BiH i poštivanja principa slobodne tržišne konkurencije u EU", kaže za eKapiju Vuletić.

Inače, državna pomoć u bilo kom obliku koja narušava ili prijeti da naruši tržišnu konkurenciju davanjem prednosti određenim gospodarskim subjektima, proizvodnji ili trgovini određenih proizvoda ili pružanju određenih usluga u mjeri u kojoj to može uticati na ispunjavanje obaveza Bosne i Hercegovine u međunarodnim sporazumima, nije u skladu sa ovim Zakonom.

U ovom pravilu, naravno, postoje i izuzetci. Naime, dozvoljena je svaka pomoć koja je usmjerena na sprječavanje ili popravljanje posljedica prirodnih katastrofa u bilo kom iznosu, svaki oblik socijalne pomoći pojedincima ili ugroženim grupama, financijska podrška firmama kojima je u skladu sa posebnim pravilima povjereno obavljanje usluga od općeg ekonomskog interesa ili dodijeljeno isključivo pravo obavljanja određenih djelatnosti, ako bi u slučaju nepostojanja takve pomoći ove firme bile onemogućene u obavljanju posebnih zadataka koji su im povjereni i pod uvjetom da je državna pomoć samo naknada za obavljanje i provođenje tih zadataka i pod uvjetom da se time u većoj mjeri ne narušava tržišna konkurencija i ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza; ( na primjer poštanske usluge, željeznice, javni prevoz u komercijalno neisplativim predjelima gradova i regija).

Osim toga dozvoljene su sve pomoći ispod takozvanog minimalnog iznosa od 200.000 eura po firmi u razdoblju od tri godine. Vuletić naglašava da za gore navedene pomoći neće biti potrebno tražiti suglasnost Vijeća za državne pomoći koje treba biti uspostavljeno u narednih 6 mjeseci.

Za ostale vrste pomoći kojima iznosi prelaze 200.000. eura po firmi u razdoblju od tri godine potrebno je tražiti suglasnost Vijeća za državne pomoći koje može odobriti takvu pomoć ukoliko je namjenjena za: pomoć za unapređenje provođenja projekta od zajedničkog europskog interesa u BiH, razvoj ekonomski zapostavljenih područja BiH, malih i srednjih poduzeća, zaštiti životne sredine i uštedi energije, pomoći u sanaciji, spašavanju ili restrukturiranju ekonomskih subjekata, pomoć za obuku i prekvalifikaciju zaposlenih, pomoć za stvaranje novih radnih mijesta (zapošljavanje), pomoć za istraživanje i razvoj, pomoć za unapređenje kulture i očuvanje nasljeđa.

Iz Vijeća ministara BiH kažu da bi Vijeće za državnu pomoć trebalo da postane potpuno operativno u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona, a podzakonski akti će biti doneseni u roku od tri mjeseca od osnivanja Vijeća. "Da bi odluke Vijeća bile pravno valјane, potrebno je da za njih glasa najmanje šest članova Vijeća, s tim da to podrazumijeva glas najmanje jednog člana iz svakog konstitutivnog naroda u BiH", ističu iz Vijeća.

Istine i zablude o zakonu o državnoj pomoći Do sada se u javnosti pojavljivalo nekoliko zabluda i dezinformacija po pitanju državne pomoći. Jedna od njih je da će sredstva sa nižih razina vlasti biti prebacivana Vijeću za državnu pomoć (kada bude formirano). Vuletić ističe da ni jedan nivo vlasti neće prebacivati sredstva Vijeću za državnu pomoć nego će samo morati tražiti suglasnost od Vijeća za dodjelu tih pomoći ukoliko su usklađena s pravilima EU (koja su direktno prenesena u naš zakon). Razlog je jednostavan, državni nivo nema ustavnu nadležnost za poticaje gospodarstvu niti za to predviđenu stavku u proračunu. Glavnina sredstava za poticaje gospodarstvu nalazi se u proračunima entiteta. "I dalje će novac dodjeljivati onaj nivo vlasti koji je razradio program poticaja privredi, ali to mora biti u skladu sa zakonom", naglašava Vuletić. Jedino mjerilo za dodjelu državnih pomoći biti će pravila EU inkorporirana u zakon o državnoj pomoći. "Ukoliko se pomoć dodjeli mimo pravila i zakona, mora se vratiti u proračun, a firme snositi zatezne kamate za odugovlačenje povrata", kaže on. Poticaji za poljoprivrednu proizvodnju nisu regulirani Zakonom o državnoj pomoći jer je i u EU to zasebna zajednička poljoprivredna politika. Izdvajanja za prometnu infrastrukturu, izgradnju željeznica i puteva također nisu predmet zakona o državnoj pomoći jer ih u EU regulira zasebna zajednička transportna politika. Ni vojna industrija također ne spada pod pravila državne pomoći. Transferi jednog nivoa vlasti drugom nivou vlasti za pomoć u funkcioniranju administracije isto tako ne predstavljaju državne pomoći u smislu ovoga zakona. Ekonomski zapostavljeni regioni unutar zemlje, oni sa većom stopom nezaposlenosti i manjim GDP po glavi stanovnika imat će povoljniji tretman u dodjeli državne pomoći. Naglašava i to da će Vijeće za državne pomoći BiH, postojati do momenta ulaska BiH u EU kada će funkciju odobravanja državne pomoći u BiH direktno preuzeti Generalni Direktorat Europske komisije za konkurenciju.

Danijela Kozina