Krediti najveći dio pomoći za BiH

Od 809 miliona eura, obećanih kao pomoć BiH u saniranju posljedica majskih poplava, najveći dio su kreditna sredstva, a preostali mali dio su donacije, odnosno bespovratna sredstva.

Saopštio je ovo jučer Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova BiH, predstavljajući rezultate donatorske koferencije, koja je održana u Briselu sa ciljem prikupljanja pomoći za oporavak BiH i Srbije.

Lagumdžija je po povratku iz Brisela izjavio da je ova suma mnogo viša od onog što su očekivale obje zemlje te je izrazio zadovoljstvo rezultatima konferencije.

"Za urgentne potrebe u oporavku BiH očekivali smo cifru od 1,3 milijarde KM, a dobili smo, odnosno obećano je za 25 odsto više od očekivanog. Ovo je tek početak, predstoji najvažniji dio posla: brze i transparentne implementacije ovih sredstava", kazao je Lagumdžija, istakavši da se "tek konsoliduju" podaci o tome koliko tačno procenata obećane pomoći za BiH predstavljaju krediti, a koliko donacije.

"Kad se to konsoliduje, biće na stranici Evropske komisije sa preciznim prikazom ko su donatori i kakva je struktura sredstava", dodao je Lagumdžija.

U vezi s tim, "Nezavisne" saznaju da će danas u Delegaciji EU u Sarajevu Renco Davidi, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH, održati konferenciju za novinare na kojoj će govoriti o netom završenoj konferenciji te, moguće, predstaviti dinamiku distribuiranja ovih sredstava u BiH.

Na konferenciji u Briselu usvojeno je i sedam zaključaka, koji govore o potrebi transparentnog i brzog implementiranja donacija i kredita, o socijalnoj dimenziji oporavka, pomoći privatnom sektoru, vođenju računa o energetskim i okolišnim politikama, uređenju rječnih slivova i prevenciji poplava.

"Izuzetno je važno da je EK pozvala BiH da se pridruži evropskom mehanizmu civilne zaštite", ocijenio je šef bh. diplomatije, koji je najavio da će za šest mjeseci biti održan skup sličan briselskom.

Budući da krediti čine glavninu "prikupljene" pomoći, Lagumdžija je potcrtao da je sada važna brza reakcija domaćih institucija zaduženih za zaključivanje i odobravanje sporazuma s međunarodnim finansijskim institucijama. Od te brzine zavisi i kada ćemo dobiti prva sredstva za saniranje posljedica poplava.

"Nakon dobijanja enitetskih saglasnosti za sporazume o kreditima, na potezu su Vijeće ministara, parlament i Predsjedništvo BiH. To su jako povoljni krediti po IDA uslovima;  jedn odsto kamate, deset godina grejs perioda i 20 godina rok otplate", istakao je Lagumdžija.

Objasnio je da se međunarodna pomoć neće slijevati na jedan račun u BiH, nego na račune institucija i organizacija koje će provoditi projekte (entitetske vlade, lokalne zajednice i međunarodne agencije).

"Pomoć je raspoređena prema utvrđenoj šteti", kazao je Lagumdžija te dodao da su obećana bespovratna sredstva namijenjena za obrazovanje, zdravstvo i dijelom za stanovanje.

Nermin Nikšić, premijer FBiH, kazao je da je sad najvažnija brza, transparentna i pravedna upotreba sredstava. Podsjetio je da su na konfereciji u Briselu za regionalnu saradnju odobrena oko 42 miliona eura, što smatra značajnim iznosom s obzirom na to da je obnova nasipa na Savi procijenjena na 23 miliona KM.

Inače, na velikoj donatorskoj konferenciji, koju je u srijedu organizirala EK, uz suorganizaciju Francuske i Hrvatske, prikupljeno je oko 1,85 milijardi eura, preciznije 809,2 miliona za BiH, a 995,2 miliona eura za Srbiju.

Kristalina Georgieva, komesar EU za vanredne situacije, potvrdila je da je sredstva obećalo više od 80 zemalja i međunarodnih organizacija, a, očekivano, najveći donatori su Evropska komisija i SAD, te Švicarska, Japan i skandinavske zemlje. Od ukupno 195 miliona eura EU pomoći za dvije države, za BiH je namijenjeno 85 miliona, Srbiji će pripasti 80 miliona eura, dok je 30 miliona određeno za regionalne projekte vodozaštite. Međutim, izvjesno to neće biti dovoljno da bude sanirana ukupna šteta od katastrofalnih poplava u BiH, koja je prema zvaničnom izvještaju procijenjena na blizu četiri miljarde KM.

Kako je saopćeno nakon završetka konferencije, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), jedan od najvećih donatora, BiH je namijenila 58 miliona, a Srbiji 300 miliona eura za obnovu javnog sektora. Istovremeno, EBRD je odobrila 200 miliona eura, po 100 svakoj državi, za sanaciju štete od poplava u manjim i srednjim općinama. Evropska investiciona banka za BiH je odobrila 90 miliona eura, a za Srbiju 170 miliona eura, dok je Međunarodni monetarni fond najavio dodatnih 95 miliona za BiH. Razvojna banka Vijeća Evrope BiH je odobrila kredit od 69 miliona, a Srbiji 32,5 miliona za podršku malim i srednjim preduzećima, dok je Svjetska banka odobrila 200 miliona eura kredita za BiH, za srednja i mala preduzeća, kao i 200 miliona eura pozajmica Srbiji za mala i srednja preduzeća, te 100 miliona za obnovu energetike i poljoprivrede.

SAD i Švajcarska najveći donatori Od zemalja donatora SAD su najavile 16,5 miliona dolara pomoći, Švicarska 11,8 miliona eura, Japan po pet miliona za obje zemlje, uz već doniranih 300.000, Danska sedam miliona eura, Norveška devet miliona za obje zemlje, Švedska po dva miliona za BiH i Srbiju itd. Interesantno je da se među donatorima našlo i Kosovo, koje je, međutim, ponudilo pomoć u ljudskim resursima.

Foto:kaportal.ba