Hrvatski su proizvođači 'slatkiša' u 2013. godini proizveli 53.000 tona raznih vrsta slastica, od čega je više od 26.000 tona, odnosno gotovo 50 posto, izvezeno na strana tržišta.
U okviru zemalja cijele Europe jedino Belgija i Švicarska bilježe tako velik udio izvoza u odnosu na ukupnu svoju proizvodnju.
Može se zaključiti da su poznati hrvatski 'slatki' brendovi poput Griotta, Bajadera i drugih poznatih proizvoda više jakih hrvatskih proizvođača (uz spomenute proizvode Kraša tu su Kandit, Koestlin, Zvečevo, Podravka , Cedevita i drugi) na europskom i svjetskom tržištu odlično primljeni.
Ipak, da hrvatski konditori ne bi mogli bezbrižno trljati ruke zbog ovih podataka, sprječava to što se paralelno odvija drugi proces, koji im nikako ne ide u prilog.
Hrvatska kao nitko u EU
Naime, u 2013. godini na hrvatskom je tržištu prodano nešto više od 26.000 tona konditorskih proizvoda, a istovremeno je prodano proizvoda iz uvoza čak 68.000 tona.
Iako uz bok Belgiji i Švicarskoj po izuzetnim izvoznim rezultatima, s obzirom na ukupnu proizvodnju, istovremeno je hrvatski udio na domaćem tržištu svega 28 posto, odnosno čak 72 posto od ukupne prodaje čini udio stranih proizvoda, prema podacima Kondina, strukovne grupacije koja okuplja konditorsku industriju u Hrvatskoj.
Mala i srednja poduzeća ne mogu opstati sama
Konditorsku industriju u BiH pogađaju slični problemi kao i ostale sektore u prehrambenoj industriji, a to su, kaže Papoči, nelojalna konkurencija, neuređeno tržište i izostanak poticaja.
"Poticajne mjere treba usmjeriti na jedan prioritet, a to je jačanje kapitala malih i srednjih poduzeća, u čemu nadležne institucije trebaju imati veću uogu. Dosta malih i srednjih poduzeća ne mogu samostalno opstati na tržištu, što za posljedicu ima stvaranje grupacija. Neke od vodećih domaćih konditorskih kompanija udružene su sa konditorskim industrijama regije", kaže Papoči.
Za ilustraciju, niti jedna zemlja EU, osim Hrvatske, nema situaciju da uvozni proizvodi podmiruju više od 30 posto domaćeg tržišta, a u Hrvatskoj je to čak spomenutih 72 posto.
Uvoz dobrim dijelom 'poništava' dobre rezultate plasmana proizvoda na strana tržišta.
Prema podacima koje smo dobili u Hrvatskoj gospodarskoj komori, uvoz keksa, vafla i sličnih proizvoda iz zemalja članica EU u 2013. godini je porastao na 30 posto, dok je uvoz čokolada i drugih proizvoda s kakaom porastao na 37 posto.
Nepovoljna bilanca i u BiH
Radi se o padacima koji bitno koče ovu inače jednu od pozitivnijih grana hrvatske industrije, čiji su proizvođači proteklih godina bilježili veću dobit od gubitaka.
Situacija s 'pogubnim' udjelom uvoznih proizvoda za domaće gospodarstvo slična je i u BiH.
Kako nam je rečeno u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, i njihova je bilanca nepovoljna - lani je izvezeno 19 i pol tisuća tona proizvoda, a uvezeno gotovo 50 tisuća tona.
Najviše se izvozilo na tržišta Hrvatske, Srbije i Makedonije, dok najveći uvoz stiže također iz Srbije i Hrvatske, ali i Austrije i Turske.
Općenito govoreći, kaže stručni suradnik za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Sergej Papoči, većina kompanija ima za cilj poslovati globalno.
Brendovi 'preživjeli' iz vremena Jugoslavije
Međutim, nastupiti na globalnom tržištu je vrlo zahtjevno, prije svega zato što tržištu treba ponuditi proizvode kakve ono zahtijeva.
Na bh. tržištu se tako, uz domaće proizvođače, nalaze i veliki svjetski brendovi, koji imaju svoje potrošače.
Ipak, ističe Papoči, konzumenti konditorskih proizvoda u BiH ostali su umnogome vjerni proizvodima domaćih kompanija.
"Kvaliteta domaćih proizvoda osigurala je mjesto bosanskohercegovačkim slatkišima na policama bh. trgovina pa i šire. Većina jakih konditorskih brendova u Bosni i Hercegovini prisutni su na tržištu još iz vremena bivše Jugoslavije. Popularnost su održali naravno prije svega kvalitetom proizvoda, kao i kroz sjećanja iz djetinjstva kada su svi kao djeca uživali u omiljenim okusima poznatih, sada regionalnih brendova", objašnjava Papoči.
Srbija više izvozi nego što uvozi
Među tim proizvodima i proizvođačima, Papoči između ostalih navodi Bosanski Lokum tvrtke "Klas d.d. Sarajevo", Eurocrem, Čoko bananu i Medenjake tvrtke "Swisslion-Takovo", "Agrokomercov" Tops i slično, a ističe i neke nove kompanije koje se ističu kvalitetom proizvoda, pout tvrtke "MAK ZARA" iz Sarajeva, koja je prva bh. Manufaktura čokoladnih pralina.
Iako regionalno tržište čini glavni udio tržišnog 'kolača', spomenute tvtke također bilježe rezultate i u zemljama Europske unije, SAD-u, Kanadi, Australiji te na Bliskom istoku.
Nekonkurentnost na vanjskim tržištima
Kao što ima svoje brendove i povoljniju situaciju od Hrvatske i BiH, konditorska industrija u Srbiji također ima i svoje probleme.
A jedan od najvećih je, kažu u Privrednoj komori Srbije, visoka cijena uvoznih sirovina, zbog čega domaći proizvođači postaju nekonkurentni na vanjskim tržištima.
"Ukoliko bi država smanjila dadžbine na sirovine koje su potrebne konditorskoj industriji, a uvoze se, to bi praktično omogućilo pojeftinjenje proizvoda i mogućnost konkurencije i boljeg plasmana na inotržištima", kažu u Komori.
I Srbija ima svoje slatke brendove, koji su također preživjeli još iz vremena Jugoslavije.
Dovoljno je spomenuti Jaffa biskvit od Crvenke ili Medeno srce od Pionira, koji su mnogima na ovim prostorima također od djetinjstva 'urezani' u pamćenje.
No, u Srbiji je situacija na tom području daleko bolja nego u Hrvatskoj i BiH - Srbija, naime, više izvozi nego što uvozi.
Tijekom 2013. godine izvezeno je više od 47.000 tona, a uvezeno nešto više od 38.000 tona konditorskih proizvoda.
Tradicionalna tržišta bivše SFRJ
"Konditorska industrija u Republici Srbiji predstavlja zdravi deo prehrambene industrije Srbije s dugogodišnjim kvalitetnim snabdevanjem domaćeg tržišta, ali i konstatnim prisustvom na inotržištima. Kapaciteti ove grane prehrambene industrije su veći od domaćih potreba, a dobar deo, oko jedne trećine godišnje proizvodnje, ide u izvoz", rekli su nam u Privrednoj komori Srbije.
Kao prednosti srbijanske konditorske industrije u Komori ističu kvalitetu proizvoda, uvođenje novih tehnologija te standarde koje, kako kažu, drže i najveći svjetski proizvođači. Oni su, kažu, svoje uskladili s europskim i postigli europsku kvalitetu proizvoda.
Srbija, kao i Hrvatska i BiH, najviše izvozi na tržišta zemalja nastalih raspadom bivše SFRJ i to su, kako kažu u Komori, njihova tradicionalna tržišta, od kojih stalno dominira tržište BiH.
No, želja i namjera je da se poveća prisutnost na europskom tržištu, ali u diljem svijeta.
A želja je to koju dijele s BiH i Hrvatskom. Primjerice, četiri zemlje iz kojih dolazi najveći dio slatkiša na hrvatsko tržište, prvenstveno čokolada i proizvoda s kakaom, su članice EU-a - Njemačka, Austrija, Poljska i Italija.
A istovremeno, iako je i Hrvatska ušla u EU, za sada su još uvijek tržišta na koja hrvatski proizvođači najviše izvoze svoje čokoladne brendove također zemlje bivše SFRJ - BiH, Slovenija i Srbija.
