Stambena štednja neiskorištena prilika

Građani RS, ukoliko ne mogu da plate kešom, pri kupovini stana orijentisani su isključivo na skupe stambene kredite, jer ne postoji nijedna stambena štedionica.

Stambena štednja predstavlja veoma povoljan izvor finansiranja i vezu između kupaca stanova, odnosno štediša, i građevinskih firmi koje se djelimično finansiraju ovom štednjom. Ovaj vid štednje podrazumijeva štednju po unaprijed dogovorenim uslovima, a na osnovu nje, ukoliko je štediša ispoštovao ugovorene obaveze, klijent stiče pravo na stambeni kredit pod povoljnijim uslovima u odnosu na komercijalne zajmove. Stambene štedionice nude i opciju raskida ugovora poslije definisanog roka ukoliko se klijenti odluče za njeno nenamjensko korištenje.

U RS, međutim, ne postoji nijedna stambena štedionica, niti su vlasti radile na donošenju zakonske regulative, koja predviđa osnivanje ovakvih finansijskih institucija.

Ekonomisti ističu da bi i vlast i banke što prije trebalo da prepoznaju veliki značaj stambene štednje, koja veoma pozitivno utiče na domaći građevinski sektor, a indirektno i na razvoj oko 30 drugih privrednih djelatnosti.

"Država bi posebnim programom trebalo da subvencioniše ove oblike štednje, jer stimulacijom ulaganja u stambene štedionice dobija višestruki povrat kroz poreze, doprinose i povećanje zaposlenosti", smatra Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS - SWOT.

Stambena štednja bi, ističe on, u trenutnim uslovima stagnacije domaćeg građevinskog sektora imala još veći značaj. Kao primjer navodi Hrvatsku, koja je uočila sve prednosti ovakvog vida stimulisanja stambene izgradnje, odnosno kupovine stambenog prostora.

"Na ovaj način se s jedne strane podstiče rast domaćeg građevinskog sektora i zapošljavanje, a sa druge ima veliku društvenu korist, jer mladim ljudima nudi lakši način rješavanja stambenog pitanja", kaže Grabovac.

U Ministarstvu finansija i Agenciji za bankarstvo RS rekli su da, pored toga što ne postoji zakonski okvir, nijedna banka do sada nije pokrenula inicijativu za osnivanje stambenih štedionica. U Ministarstvu finansija nepostojanje ovakvih mehanizama štednje pravdaju postojanjem Investiciono-razvojne banke RS (IRB), čiji je prioritet kreiranje povoljnijih uslova za stambeno zbrinjavanje stanovništva, prije svih, mladih.

S njihovim stavom saglasni su i bankarim tvrdeći da u situaciji kada IRB RS nudi veoma povoljne stambene kredite građani ne bi bili mnogo zainteresovani za stambenu štednju.

"Prije tri godine smo namjeravali da pokrenemo jedan vid štednje za stambene kredite, koji bez podrške države nije mogao biti realizovan. Uvjerili smo se i da je mala zainteresovanost ljudi da štede pet godina kako bi stekli uslove za stambeni kredit", rekao je Milan Radović, zamjenik direktora Nove banke Banjaluka.

U Hypo Alpe Adria banci Banjaluka kažu da do sada nisu promovisali poseban štedni proizvod namijenjen za kupovinu nekretnina, ali da svojim klijentima koji se odluče za stambeni kredit nude povoljnosti ukoliko su njihove štediše.