BiH je postigla mali napredak u ispunjenju uslova za pridruživanje EU, a politička klima se pogoršala, navodi se 14.10.2009. godine u objavljenom godišnjem izvještaju o napretku BiH ka EU.
Izvještaj o napretku predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Nikoli Špiriću uručio je šef Delegacije EK u BiH Dimitris Kourkoulas.
"Provedba reformi teče sporo najviše zbog nedostatka konsenzusa i političke volje, ali i zbog složene institucionalne organizacije zemlje. Usvojen je vrlo ograničen broj zakona koji se tiču procesa evropskih integracija", navodi se u ovom izvještaju.
Prezentirajući izvještaj o napretku, Kourkoulas je istakao da skoro svako njegovo poglavlje sadrži ocjenu o ograničenom ili potpunom izostanku napretka u skoro svim oblastima.
"Slažem se s ocjenom da je ovaj izvještaj negativan. On predstavlja presjek stanja i onog što je urađeno od oktobra prošle do septembra ove godine. U oblasti koju zovemo politički kriteriji naveli smo da je pozitivan primjer usvajanje amandmana na Ustav kojim se reguliše status distrikta Brčko. Naveli smo i da ohrabrujemo BiH da poboljša političku klimu, ispuni uvjete za gašenje OHR-a, postigne dogovor o ustavnim promjenama, ubrza pripreme za popis stanovništva 2011. godine, minimizira ulogu nacionalnog u imenovanjima na ključne pozicije", rekao je Kourkoulas.
Pojasnio je da ustavne promjene moraju rezultirati efikasnijom i funkcionalnijom državom koja u Briselu govori jednim glasom. EU, kako je dodao, nema namjeru govoriti kakva će unutrašnja struktura zemlje biti, ali očekuje da država bude u stanju da na svom cijelom teritoriju provodi evropsko zakonodavstvo.
"Ustavne promjene moraju biti provedene prije nego što vaša zemlja dobije kandidatski status. Želimo biti sigurni da će ono što bude preuzela kao obavezu BiH i provesti. Potrebno je da BiH krene od Dejtona ka Briselu, a to, između ostalog, znači da ispred zastave BiH na briselskom stolu stoji samo jedna osoba koja predstavlja zemlju. Kako će zemlja unutar biti organizovana mi ne govorimo, niti koji će nivo centralizacije ili decentralizacije imati, ali je jasno da želimo govoriti s državom, ne s entitetima, kantonima ili općinama", rekao je Kourkoulas.
EK je konstatovala i da je potrebno uraditi mnogo više na kreiranju jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH, poboljšanju kontrole javnih finansija, poboljšanju poslovnog okruženja.
Ocjenjuju da je loša poruka višemjesečno odugovlačenje s izborom direktora Direkcije za evropske integracije BiH, Regulatorne agencije za komunikacije i drugih.
"Imamo problem u komunikaciji s vašom zemljom ako određene institucije nemaju direktora. Naglašavamo da je potrebno da stručnost bude prvi kriterij pri izboru, ali smo svjesni da će biti potrebno voditi računa o nacionalnom balansu. Nemamo ništa protiv toga, ali ne može to biti ključni preduslov", rekao je Kourkoulas, dodajući da su trenutno politička pitanja u fokusu u BiH, stoga je i pokrenut butmirski proces kako bi se razriješio zastoj.
On smatra da butmirski proces može biti prekretnica na putu BiH ka EU, jer podrazumijeva rješavanje niza pitanja koja se odnose na evropsku perspektivu zemlje.
Ponovio je da je BiH napravila značajan iskorak u provedbi uslova za liberalizaciji viznog režima.
"Nadamo se da ćemo i prije sredine naredne godine biti u prilici da preporučimo ukidanje viza za građane BiH. Urađeno je mnogo, ali svi uslovi nisu ispunjeni. Izdavanje biometrijskih pasoša još nije počelo, a potrebno je raditi i na provedbi policijske reforme, kao i upravljanja granicom", zaključio je Kourkoulas.
