Plaćena praksa nepoznanica
Osnovni razlog tome jeste neinformisanost studenata o ovoj temi jer ni njihovi predstavnici, od kojih bi trebalo da dobiju ove informacije i koji bi trebalo redovno da ih upućuju u novosti o sticanju prakse u inostranstvu, ne znaju mnogo o mogućnostima koje se nude.
.jpg)
Iako se bh. studentima nude brojne mogućnosti odlaska na praksu u inostranstvo, gdje mogu mjesečno zaraditi i nekoliko hiljada dolara, vrlo mali broj njih se može pohvaliti da je stekao radno iskustvo van naše zemlje.
Osnovni razlog tome jeste neinformisanost studenata o ovoj temi jer ni njihovi predstavnici, od kojih bi trebalo da dobiju ove informacije i koji bi trebalo redovno da ih upućuju u novosti o sticanju prakse u inostranstvu, ne znaju mnogo o mogućnostima koje se nude.
U to smo se uvjerili kad smo pitali studente da li su upoznati sa programom za radnu praksu IAESTE, koja studentima nudi mogućnost mjesečne zarade od 600 do 1.500 dolara, u zavisnosti od destinacije koju izaberu, kao i fakulteta koji pohađaju.
Nekoliko studenata Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci, koje smo pitali da li su upoznati sa ponudama sticanja prakse u inostranstvu, rekli su da nisu nikad čuli za to.
To je potvrdio i Predrag Govedarica, potpredsjednik Unije studenata RS, koji je pojasnio da je glavni razlog slabe zainteresovanosti neupućenost studenata.
"Osnovni problem je nedovoljna informisanost studenata, a i fakulteti bi trebalo aktivnije da se uključe da posredstvom sajtova, oglasnih tabli ili, čak, i na predavanjima da informišu i detaljnije pojasne svojim studentima ova pitanja", naglasio je Govedarica.
S ovim se slaže i Amar Nurković, predstavnik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, koji smatra da bi veliku ulogu u "prosvjetljavanju" studenata o ovoj temi trebalo da imaju Univerzitet i fakulteti.
"Na svakom fakultetu se mogu staviti obavještenja o ovakvim projektima, kao i dodatna pojašnjenja. Naši studenti se uglavnom plaše da odu prvi put negdje u inostranstvo jer smatraju da stvari nisu onakve kakvim se predstavljaju, odnosno plaše se da će više potrošiti nego zaraditi", kazao je Nurković.
Nikolina Nišić, nacionalni sekretar međunarodne organizacije za razmjenu studenata IAESTE BiH, kazala je da se na njihov konkurs za radnu praksu zasad javila tek nekolicina studenata.
A destinacije koje su u ponudi za naše prilike zaista su atraktivne. Tako su, primjera radi, krajem prošle godine studenti mogli da se prijave za stručnu praksu u glavnom gradu Španije Madridu, ali i da odu preko okeana i usavršavaju se, a pritom i zarade i u Njujorku.
Nišićeva je istakla i da, uprkos nedovoljnoj informisanosti, u posljednje vrijeme raste interesovanje studenata za radne prakse jer je u BiH sve teže naći posao.
Branko Dokić, dekan Elektrotehničkog fakulteta, istakao je da najveći broj studenata koji odlazi u inostranstvo na različite stručne prakse i razmjenu upravo dolazi s ovog fakulteta.
"Naši studenti najviše koriste prakse u evropskim zemljama, pa je stoga manji interes za stručnim usavršavanjem u Americi. Za većinu njih to znači prekid studija i gubljenje godine", smatra Dokić.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
