Investitori spremni graditi MHE na Krivaji, čeka se odgovor općina

Čelnici jedne od pet vodećih evropskih kompanija iz oblasti energije, njemačkog giganta RWE, na susretu s predstavnicima federalne vlasti te federalnih i bh. kompanija u Kelnu ponovili su veliku zainteresiranost za investiranje u BiH izgradnjom objekata za proizvodnju električne energije.

Kompanija RWE želi na rijeci Krivaji i njenom vodopadu izgraditi osam malih hidroelektrana od 20 MW. Riječ je o projektu vrijednom 50 miliona eura.

O ovom je projektu, ali i drugim elementima poslovanja, razgovarano na susretu u Kelnu, gdje su čelnici njemačke kompanije ugostili petnaestočlanu delegaciju iz FBiH i BiH koju je predvodio federalni premijer Mustafa Mujezinović. Delegaciju su činili predstavnici nadležnih institucija za pitanja energije - Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZHB, Rudnika mrkog uglja Banovići, Općine Banovići te medija.

Predstavnici kompanije koja je najveći proizvođač energije u Njemačkoj istaknuli su da su kćerku-kompaniju već osnovali u BiH te da su početkom godine podnijeli zahtjev za realizaciju projekta izgradnje hidroelektrana na Krivaji. Međutim, općine nadležne za davanje takvih dozvola još uvijek nisu dale odgovor.

Rečeno je da je kompanija novac za investiranje u BiH za ovu godinu već izdvojila te da će, ukoliko se ne iskoristi za predviđeni projekt, biti usmjeren u druge svrhe. Bosnu i Hercegovinu ocijenili su zemljom sa najvećim hidropotencijalom u jugoistočnoj Evropi, koji je gotovo na istom nivou kao Turska.

Članovi bh. delegacije tokom posjete obišli su i najveću termoelektranu na području Njemačke, smještenu u blizini Kelna, gdje su informirani o njenom radu te najsavremenijim standardima proizvodnje energije. Nakon informiranja o visokim standardima koji se primjenjuju u termoelektranama njemačkog RWE, premijer Mujezinović je ocijenio da je riječ o dostupnoj tehnologiji koja samo utiče na godine eksploatacije objekta. On je mišljenja da će se investitor morati odreći jednog dijela brzine povrata investicije i ostvarivanja dobiti.

"Pri tome, mora se insistirati na nekim stvarima kao što je ekologija i to je praktično ono što smo ovdje željeli vidjeti, te kako elektrana to može dostići", kazao je premijer.

Kada je riječ o projektu izgradnje hidroelektrana na Krivaji, koji želi investirati RWE, Mujezinović smatra da bi on trebao ići putem Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, jer bi takav proces bio efikasniji i brži.

"Ovdje je riječ o ponovnoj izgradnji elektrana u BiH nakon 30 godina i praktično neke starije generacije sada obnavljaju znanja o tome, dok se mlađi tek uče kako se takvi projekti rade. Tako se može očekivati da će na tim prvim projektima biti problema", podvukao je on.

Važno je, smatra premijer, ko će realizirati tako velike projekte. On podsjeća da u takvim slučajevima uvijek postoji bitka između općina, kantona i Federacije koji žele takve projekte da razbiju ili iz ekoloških razloga, ili da jednu vrlo efikasnu hidroelektranu od 80 do 90 MW razbiju na nekoliko malih i dobiju upola manje energije, dok u tom slučaju općine upravljaju sa 2, 3 ili 5 MW.

"Time se otvara velika mogućnost za lokalne zajednice, čak i mešetare, da traže svoje interese, ali se upola smanjuje efikasnost, odnosno kapaciteti tih hidroelektrana. Stoga tu treba biti vrlo oprezan u budućnosti - da li takve projekte razbijati, odnosno da li su ekološki zahtjevi zaista opravdani, ili je to samo zahtjev da bi lokalni mešetari pridobili neku dobit za sebe", smatra Mujezinović.