Iako se grade i planiraju, nove termoelektrane izložene riziku?

Protekle godine u našoj zemlji obilježili su najavljeni ili započeti projekti u energetskom sektoru. Prve kilovate struje iz TE Stanari trebali bi dobiti ove godine. Na izgradnji TE Stanari trenutno radi oko 1.000 radnika, a oko 900 radnika uglavnom iz Stanara i okoline će biti zaposleno što u Rudniku, što u Termoelektrani.

Izgradnja TE u Zenici je na čekanju, a ako Vlada FBiH pomogne da se usklade stavovi KTG Zenica i "Elektroprivrede BiH", očekuje se da bi gradnja termoelektrane trebalo da počne u trećem kvartalu 2015. godine, a elektrana bi bila u funkciji za 24 mjeseca.

Kredit od 667,8 miliona eura kako je najavljivano trebao bi da stigne i za projekt Bloka 7 u TE Tuzla.

Naime, na samitu NR Kine i zemalja centralne i istočne Evrope (CIE) u Beogradu potpisan je Memorandum o razumijevanju o finansiranju Projekta Bloka 7-450MW TE Tuzla u Bosni i Hercegovini između Izvozno-uvozne banke Kine, kao zajmodavca, i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Federalno ministarstvo finansija, kao jamca.

Stručnjaci smatraju kako ugalj i termoelektrane su od velike važnosti za razvoj države koja ima tradiciju u rudarstvu, znanje sposobnosti. Međutim izgradnja novih termoelektrana, uprkos društvenom konsenzusu o njihovoj održivosti, je izložena značajnom riziku. Smatraju kako je rizik rezultat složenih i neizgrađenih odnosa u državi / entitetima na liniji resorna ministarstva, političke partije, elektroprivredne organizacije, profesionalne i nevladine organizacije, a u kontekstu razvoja regulative EU. Stoga entiteske vlade treba da uspostave sisteme rizičnog menadžmenta, kako za postojeće, tako i za nove termoelektrane, bez obzira na njihovo vlasništvo.

Aleksandar Knežević iz Regionalnog centra za edukaciju i informacije iz održvog razvoja za Jugoistočnu Evropu za eKapija.ba pojašnjava kako su termoelektrane na ugalj su na liniji održivog razvoja Bosne i Hercegovine.

"Direktno i indirektno zapošljavaju desetine hiljada ljudi. Nova generacija termoelektrana ima emisije zagađujućih materija u atmosferu 20 do 50 puta nižu od generacije prije 30 i više godina. A zahvaljujući kogeneraciji energije tj. snabdjevajući naselja toplotnom energijom za grijanje, doprinose snižavanju emisije zagađujućih materija iz izvora sa nižim dimnjacima", kaže Knežević, pojašnjavajući kako termoelektrane, ograničavajući ukupne snage, odnosno, godišnju proizvodnju treba da se uklope u emisione plafone stakleničkih gasova za Bosnu i Hercegovinu prema Strategiji niskokarbonskog razvoja Bosne i Hercegovine koju je usvojilo Vijeće ministara 2013. godine, kao i emisione plafone troposferskih zagađujućih materija prema dogovoru postignutom u okviru Energijske zajednice (Beč, 2014).

Smatra kako cijena uglja mora da bude realna, da se u sebi sadrži sve interne (plate, zaštita na radu) i eksterne (iscpljivanje resursa, emisije u okolinu) troškove iz najmanje dva razloga: (i) ravnopravnost sa drugim izvorima energije, te (ii) obaveza novog vlasnika, nakon očekivane privatizacije, da podmiruje realne troškove poslovanja.

Posebno ističe, kako će potražnja za ugljem u Evropi za nekoliko godina početi značajno da opada, možda i u BiH. To ne treba da znači kaže i otpuštanje rudara sa posla u BiH, nego paralelno usvajanje back-stop (zamjenskih) tehnologija, kao što su eksploatacija drugih mineralnih sirovina, uzgoj poljoprivrednih i stočarskih proizvoda, proizvodnja energenata na bazi biomase itd.

"Troškovi prelaska na back-stop tehnologije treba da se pokrivaju iz cijene uglja", ističe Knežević, dodajući kako je nezamisliv razvoj elektroprivrednog sektora na bazi uglja bez povećanja energijske efikasnosti na strani korištenja električne energije, što treba da bude briga i samih ovih organizacija.

Knežević  dodaje kako REIC ima u planu uspostavu virtualnog instituta za održivu energiju, kako bi organima vlasti, elektroprivrednim organizacijama i biznisu pružao potrebna znanja, posebno na tumačenju svjetskih trendova u sektoru energije, međunarodnih sporazuma i direktiva EU.

E. Ko.