Međunarodni praznik rada u znaku sindikalnih protestnih okupljanja

Savez samostalnih sindikata (SSS) Bosne i Hercegovine organizira protestno okupljanje članova organa Saveza samostalnih sindikata BiH i granskih sindikata-članica Saveza pod motom "NE novom Zakonu o radu kojim se umanjuju radnička prava!" danas u 11.00 sati ispred zgrade sindikata u Tuzli,

Učesnici će po završetku skupa ispred zgrade sindikata obići Spomen obilježje Kapija i položiti cvijeće, najavljeno je iz Službe za informisanje SSSBiH.

Također, Savez sindikata Republike Srpske sa svojih 15 članica granskih sindikata, organizuje danas u Banjoj Luci prvomajsku protestnu šetnju.

Ovaj skup bit će prilika da sindikalci ukažu na izuzetno težak položaj radnika u RS-u.

Razlog više za protestnu šetnju su, kako kaže predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić, najave događaja koji bi mogli dodatno pogoršati ekonomsko-socijalni položaj radnika u RS-u.

Sindikalci se protive i usvajanju novog zakona o radu u RS-u.

"Poslat ćemo jasnu poruku da ne damo urušavanje stečenih radničkih prava", rekla je Mišić.

Ovo je prvi put da Sindikat u RS-u organizuje prvomajsku protestnu šetnju u znak neslaganja s lošim položajem radnika u tom bh. entitetu.

Okupljanje radnika danas će početi u 09.30 sati na parkingu ispred zgrade Saveza sindikata u Banjoj Luci, u 10.00 sati je planirano formiranje protestne kolone koja će, pored Privredne komore, preko Trga Krajine, doći do zgrade Vlade RS, nakon čega je planirano obraćanje radnicima čitanjem prvomajskog proglasa u parku "Mladen Stojanović”.

Međunarodni praznik rada 

Međunarodni praznik rada - Prvi maj obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu 1. maja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Cijelo 19. stoljeće bilo je obilježeno bezdušnim iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, čak i 18 sati za odrasle pa i djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štajkovima zahtijevali dostojnije uvjete rada i života.

Štrajkaški pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u.

Dana 1. maja 1886. godine u Chicagu je protestovalo gotovo 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila gotovo 50 radnika. Mnogo je demonstranata uhapšeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

U spomen na krvoproliće u Chicagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. maj svake godine održavati radničke demonstracije. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti i svijetla tradicija međunarodnog radništva.