Boljim zakonima i praksama do investitora i radnih mjesta

Uz trud, rad i reforme u BiH su moguća nova radna mjesta. Sa ovom rečenicom se slažu mnogi domaći i strani stručnjaci, međutim do bh. predstavnika vlasti još nije u potunosti doprla navedena rečenica. Kako vremena nema i kako BiH više ne može čekati, na terenu se dešavaju veliki koraci koje poduzimaju domaće ili strane organizacije, pojedinci, dok se na korake političara još uvijek čeka. Sajam obrazovanja i zapošljavanja koji je održan u novembru prošle godine uz podršku Ambasade Norveške u Bosni i Hercegovini i Kancelarije predstavnika Evropske unije rezultirao je 860 novih radnih mjesta. Nakon Zenice, Sajam je u martu ove godine održan i u Banjoj Luci, a rezultati Sajma se tek sumiraju. Ovaj podatak iznesen je jučer novinarima na regionalnoj radionici za novinare u Sarajevu.

Sporazum za rast i zapošljavanje

Također prošle godine je organizovan i Forum za prosperitet i zapošljavanje koji je identifikovao mjere koje bi pokrenule proces modernizacije privrede. Mjere su rezultirale Sporazum za rast i zapošljavanje kojeg čini šest prioritetnih reformi i to: Poreska opterećanje na rad, prepreke zapošljavanju, poslovna klima, preduzeća, korupcija i socijalna zaštita.

U Sporazumu je jasno definisano da BiH treba da usvoji set reformi tržišta rada kako bi povećala stvaranje radnih mjesta.

Pristup poslovima treba da bude otvoren za svakoga, naročito za mlade ljude, te je potrebno eliminisati restriktivne prakse koje štite one koji su već u radnim odnosima. Također, navedeno je i kako treba  identifikovati uzroke problema, jer ljudi u BiH nisu nezaposleni zbog toga što nemaju dovoljno sigurnosti radnog mjesta, već su nezaposleni jer nemaju dovoljno mogućnosti.

Kako bi se poboljšana nezaposlenost jako važna je poslovna klima. Zabrinjavajući je podatak da se BiH nalazi na 38. mjestu iza svih država u regionu i rangirana je na 174. mjestu po procjeni Svjetske banke vezano za procedure pokretanja biznisa.

BIH treba vladavinu prava

BiH bi trebala povećati konkurentnost odobravanjem plana na osnovu rezultata, u cilju poboljšanja uslova mjernih prema indikatorima poslovanja  i usklađivanja s regionalnim prosjekom.

U Sporazumu je istaknuto kako BiH ima slab privatni sektor i ozbiljne poteškoće u privlačenju investicija, stoga su potrebni bolji zakoni i prakse zaštite investitora, uključujući korporativno upravljanje, osnaženje prakse upravljanja rizikom kao bi se poboljšao pristup finansiranju, kao i efikasni stečajni okvir.

Također, prema mjerama ovog Sporazuma u BiH je potrebno snažnije poštivanje vladavine prava. Kratkoročno je potrebno izraditi sveobuhvatan javni spisak parafiskalnih namjeta i drugih troškova, dozvola i licenci s ciljem povećanja transparentnosti.

Jedna od mjera Sporazuma je i socijalna zaštita.  U BiH postoje dvije kategorije socijalne pomoći, odnosno naknade iz osiguranja koji se finansiraju iz doprinosa radnika, te gotovinski transferi iz budžeta.

Ovakav sistem socijalne zaštite stručnjaci smaraju nije finansijski stabilan, stoga je potrebno poboljšati usmjeravanje socijalne pomoći kroz niz mjera koje će politiku socijalne zaštite učiniti efektivnom, efikasnijom i pravičnom. Socijalna zaštita treba da radi u korist onih kojima je istinski potrebna ili onima koji je plaćaju, te se moraw postaviti na održive finansijske osnove.

E. Ko.