BiH bi mogla očekivati značajne ekonomske efekte od ulaska u NATO

Krenuvši u usvajanje reformskih zakona BiH je, nakon dugo godina zastoja, napravila mali korak naprijed prema europskim integracijama. Opredjeljenost koju su iskazali predstavnici vlasti prema euro, ali i atlantskim integracijama bazirana je najprije na činjenici da ni jedna zemlja iz jugoistočne Europe nije postala članica EU prije nego je postala članica NATO-a.

BiH je još 2010. dobila Akcijski plan za članstvo (MAP) u NATO-u koji predstavlja posljednju “stepenicu“ na putu prema punopravnom članstvu u NATO-u, ali nije i garancija za to članstvo.

Njegova aktivacija se još uvijek čeka  jer BiH nije ispunila sve uvjete. 

Za aktivaciju MAP-a, naime, ostalo je još da BiH uknjiži, kao vlasništvo države, nepokretnu perspektivnu vojnu imovinu.

Dva ostala uvjeta - sudjelovanje u misijama NATO-a i uništavanje minsko-eksplozivih sredstava, prema riječima Marine Pendeš, ministrice obrane BiH, su ispunjena, odnosno kontinuirano se radi na njima.

Iako se dosta pričalo o političkom aspektu ulaska u NATO, stručnjaci kažu, da je zanemaren  ekonomski utjecaj koji može imati na neku zemlju.

Smatraju da svakim daljnjim odgađanjem približavanja NATO-u svi gubimo, i to u u aspektima ekonomskog razvoja, standarda, reformi, investicija i generalno govoreći modernizacije zemlje.

''Aktiviranje MAP-a bi bio pokazatelj da je BiH stabilna i sigurna država za investiranje. Sa druge stane kompanije iz BiH bi odmah dobile na rjetingu. Sve bi to moglo povećati stupanj zaposlenosti'', kaže Pendeš za Akta.ba.

Napominje i da aktiviranje MAP-a nema samo sigurnosni aspekt nego i politički koji se uvijek reflektira na ekonomsku sferu, navodi ona.

Zbog svega navedenog vjeruje da bi aktiviranje MAP-a imalo pozitivnih efekta na ekonomiju.

Što se tiče Ministarstva ono nastoji raditi ono što je do njega a to je, navodi, izgradnja kapaciteta i operativnosti snaga, postizanje visokog stupnja interoperabilnosti i kompatibilnsoti sa drugim članicama NATO-a.

NIŠTA OD AKTIVACIJE MAP-A DO KRAJA GODINE?

Iako je bilo govora da bi BiH mogla aktivirati MAP do kraja godine, Pendeš, smatra da će to biti malo vjerojatno jer su se prilikom ispunjavanja posljednjeg uvjeta susreli sa tehničkim poteškoćama vezanim za uknjižbu nepokretne perspektivne vojne imovine.

Naime,  određeni broj lokacija nema hamoniziranu dokumentaciju, što će biti, navodi, što bi moglo usporiti ovaj proces. 

"Ima slučajeva da izvadak u gruntovinici i katastru nisu harmonizirni odnosno da postoje nejasnoće kada su u pitanju površine, nazivi i sl. što bi nam moglo stvarati teškoće i usporiti čitav proces. Tako da uz najbolju namjeru i spremnost svih ne bismo uspjeli to da uradimo do kraja godine. Taj problem nije vezan za politiku nego je tehničke naravi. Ovi procesi su u ingerenciji općinskih struktura vlasti koje rade na tim radi aktivnostima i to je proces koji traje", objašnjava Pendeš.   

Od ukupno 63 lokacije, 17 je do sada uknjiženo, a Ministarstvo je uputilo još  25 zahtjeva za uknjižbom.

Čitav ovaj proces  za Ministarstvo obrane vodi Pravobraniteljstvo BiH.

Što se tiče neprespektivne vojne imovina ona je u zemljama okruženja uknjižena i ministarstva obrane su imala pravo prodavati ih. U Hrvatskoj imaju pozitivna iskustva. Postoji institucija koja je prodavala tu imovinu u njihovo ime i  tim sredstvima je Hrvatska mogla razvijati vlastitie oružane snage. ''Nažalost, u BiH to nije slučaj jer mi ono što nije perspektivno vraćamo vladama entiteta i one onda sa tim raspolažu'', navodi ona.

 Naglašava da aktiviranje MAP-a ovisi i od toga smatraju li  članice NATO-a da od BiH postoji kredibilan napor i da li se može očekivati od naše zemlje da sutra bude pravi partner.

''Da biste bili dio obitelji, u ovom slučaju NATO-a, gdje se odluke donose koncenzusom onda vi morate pokazati da ste također kredibilan partner i da nećete unijeti probleme u tu zajednicu nego da ćete biti dio rješenja. Također mora pokazati da odluke u svojim institucijama donosi koncenzusom kao što se to radi u NATO-u i EU'', smatra ministrica Pendeš.  

KORISTI ZA NAMJENSKU INDUSTRIJU O pozitivnim ekonomskim aspektima ulaska u NATO možda najbolji primjer može biti namjenska industrija koja bi ulaskom BiH u NATO imala veliku perspektivu na tržištu 28 članica NATO-a. ''Ovim se otvaraju mogućnosti da se namjenska industrija digne na višu razinu, a u tom slučaju iza nje  moraju stajati vlada i ministarstva. Da bi oni stajali iza namjenske industrije država mora biti funkcionalna'', navodi ona. Smatra da BiH kao zemlja čiji je Ustav mirovni sporazum mora raditi na njegovoj izmjeni, reformirati se po pitanju određenih nadležnosti kako bi se stupanj sigurnosti podigao na višu razinu.  Kada imate stabilnu, funkcionalnu zemlju, koja nije pod supervizijom međunarodnih predstavnika, Pendeš kaže da se time automatski stvaraju uvjeti da bi netko bio zainteresiran za investicije. Podsjetimo, aktivacija akcijskog plana za članstvo je posljednji korak u procesu integracije jedne zemlje. Iskustva govore da je nakon aktivacije MAP-a, zemljama iz regije trebalo od tri do pet godina da  provedu Akcijski plan, prije nego su pozvane u NATO savez.

Piše: Danijela Kozina

 

Tekst je objavljen u sklopu projekta '"BiH i proces euroatlantskih integracija"

"Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora".