Potraga za povoljnim kreditima: Poduzeća spas traže u garancijskim fondovima

Jedan od najvećih problema s kojima se u posljednje vrijeme suočavaju poduzeća u FBiH je kako i iz kojih izvora osigurati potrebna financijska sredstva. Naime, mala i srednja poduzeća (MSP) od početka krize imaju problema s otežanim pristupom kreditinim sredstvima što pored ostalih faktora, negativno utječe na njihovo poslovanje.

Dugotrajna i složena procedura dobivanja kredita dodatno obeshrabruje poduzetnike. Probleme im stvaraju i relativno kratki rokovi za otplatu kredita.

Budući da bi razvoj malih i srednjih poduzeća trebao biti okosnica razvoja FBiH potrebno je, smatraju ekonomski stručnjaci, poboljšati dostupnost kreditnih sredstava za mala i srednja poduzeća.

Naime, prema nekim procjenama u BiH na 1000 stanovnika samo sedam radi u malim i srednjim poduzećima, u Hrvatskoj 14, a u Českoj i Mađarskoj od 1000 stanovnika čak 86 radi u malim i srednjim poduzećima. Iz ovog proizlazi velika šansa Federacije BiH u razvoju MSP-a.

"Banke više povjerenja imaju u velika poduzeća i najprofitabilnije djelatnosti, kao što su trgovina i graditeljstvo. Zbog visokog kolaterala mikro i mala poduzeća teško dolaze do ovih kredita. Izuzetak su sredine u kojima su osnovani kreditno-garancijski fondovi", istaknuto je u informaciji o dostupnosti kredita malih i srednjim poduzećima koju je jučer usvojila Vlada FBiH.

Inače, na području FBiH su do sada su formirana četiri kreditno-garancijska fonda i to LINK u Hercegovini, SERDA za Kanton Sarajevo, BSC Zenica i NERDA u Tuzlanskom kantonu.

Jasenko Omerćehajić, administrator Garantnog fonda NERDA-e kaže da je sada poduzetnicima iz ovog fonda na raspolaganju nešto manje od dva miliona KM sredstava. "Sredstava ovih fondova su ograničena, a garantni fondovi su još u povoju, još uvijek rastu i šire se. Zato očekujem da će taj portfolijo u dogledno vrijeme biti i trostruko veći", kaže on.

Smatra da je ovakav način financiranja povoljan za mala i srednja poduzeća. U početku je kaže, kamatna stopa na kredite bila 6, 6 posto i po toj kamatnoj stopi je negdje oko 30 firmi dobilo kredite. No, zbog krize su banka povećale kamatnu stopu i ona sada iznosi 7,95. Kaže da rade i projekte subvencioniranja kamatne stope za kredite sa općinom Tuzla. "Do sada smo dodijelili 24 kredita po kamatnoj stopi od 3 i 3,5 posto i za te kredite imamo najveći odziv budući da se radi o izuzetno povoljnim kamatnim stopama", kaže on.

Budući da je ovo jedan od važnih sektora, koji je velikoj mjeri osjetio krizu, u cilju osiguranja prijeko potrebnih financijskih sredstava i Svjetska banka je kroz Projekt olakšanja financiranja malih i srednjih poduzeća planira pomoći našoj zemlji. Projekt bi trebao osigurati 70 miliona dolara( 60% za Federaciju BiH i 40% za RS ) srednjoročnog i dugoročnog financiranja za obrtni kapital i investicione projekte za mala i srednja poduzeća, a trebao bi se provoditi od 2010.-2014. godine.

U Federaciji će ovaj projekt implementirati Fondacija OdRaz, a on će se realizirati preko komercijalnih banaka. Iako prema zadnjim informacijama kamatne stope pod kojim će se odobravati krediti krajnjim korisnicima još nisu definirane, one bi trebale biti niže u odnosu na trenutno važeće na tržištu.

D.Kozina